Linić: Dug će još rasti, za sve je kriv HDZ

Ilustracija: Hina, scx.hu, Index

DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je danas izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države za razdoblje od 2010.do 2013.

U 2013. deficit konsolidirane opće države iznosio je 16,1 milijardu kuna ili 4,9% BDP-a, a konsolidirani dug na kraju godine iznosio je 220,1 milijardu kuna ili 67,1% BDP-a. Da situacija bude još alarmantnija, ministar Linić najavljuje da će državni dug još rasti.
 
Ministar financija kaže: To je cijena sređivanja starih dubioza u brodogradnji, zdravstvu, neracionalnim javnim poduzećima.
 
"Dug će još rasti i kad sve to zbrojimo ostaje pitanje da je upitno hoćemo li se zaustaviti do 80 posto BDP-a", kazao je Linić za RTL.
 
Linić objašnjava da najveći dio duga odlazi upravo na popravljanje grijeha HDZ-ove vlasti i smanjenje deficita.

Rupu u proračunu Kukuriku je u prvoj godini mandata smanjio za 9,5 milijarda a u drugoj za svega sto milijuna kuna. Sa čak 7,8 posto BDP-a deficit je lani pao na 4,9 posto.

"Naš je najveći problem što ova vlada donosi odluke i čisti situacije i zato raste dug, no u isto vrijeme vidite nešto drugo - pada deficit", istaknuo je Linić za RTL.
 
Prema projekcijama Ministarstva financija, proračunski saldo državnog proračuna u 2014. iznosit će 15,8 milijardi kuna ili 4,8% BDP-a, a konsolidirani dug opće države na kraju godine 231,7 milijardi kuna ili 69,5% BDP-a.
 
Dug porastao za 51 posto!

Konsolidirani dug opće države 2010. godine iznosio je 145,7 milijardi kuna, odnosno 45 posto BDP-a da bi do kraja 2013. porastao na 220,1 milijardu kuna, što je porast od 74,4 milijarde kuna, odnosno 51 posto!
 
Fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama temelji se na Izvještaju o prekomjernome proračunskome manjku i dugu opće države.Države moraju zadovoljiti dva glavna kriterija: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.
 
Ovo izvješće podnosi se Europskoj komisiji dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće).
 
Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija.
 
 
 Izvor:DZS
Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.