"Liječničkoj komori treba oduzeti pravo da određuje cijene zdravstvenih usluga!"

Ilustracija: Shutterstock

U DANAŠNJOJ emisiji Dobro jutro Hrvatska gost je bio dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK). HLK se načelno bavi prodajom raznoraznih potvrda liječnicima, koje zakon obvezuje da budu članovi iste jer u suprotnom ne mogu dobiti dozvolu za rad, koju također izdaje HLK. Saznajem kako u ovom trenutku čak 625 liječnika čeka dr. Miniga da im potpiše nekakvu potvrdu (“suglasnost”) za odlazak u inozemstvo. Liječnici bježe trbuhom za kruhom, i to mahom specijalisti u najboljim godinama (prosjek starosti te skupine je 39 godina). Za usporedbu, godišnje na hrvatskim medicinskim fakultetima diplomira tristotinjak doktora medicine. Specijalista se proizvede znatno manje, jer sustav ovisi o proračunskim sredstvima.

Dr. Minigo je javno razbio jedan ustaljeni mit – kako je uzrok dugim listama čekanja velika potražnja za pregledima ili s druge strane nedostatak doktora. Stvarni uzrok nepreglednim listama čekanja jest nedostatak novca u zdravstvenom sustavu. Kaže Minigo kada bi se počelo raditi punim kapacitetom tada bi novca nestalo za 15-ak dana. Vjerujem da je tome tako nekako.

Međutim neupućeni bi refleksno mogli zaključiti da ukoliko sustavu nedostaje novca istome treba omogućiti još. Takav refleksan zaključak dodatno stimuliraju usporedbe s razvijenim državama EU gdje, kaže Minigo, po glavi stanovnika izdvajaju višestruko veće iznose u zdravstveni sustav. Pritom se svjesno ili nesvjesno zanemaruju najmanje dvije činjenice:

1. Države na koje se referira imaju veću stopu zaposlenosti (npr. Švicarska ima oko 80% zaposlenih u dobnoj skupini od 15-64 godine, dok Hrvatska ima tek oko 42%)
2. Države na koje se referira daleko su produktivnije od Hrvatske pa je i standard građana veći. Stoga su usporedbe tipa “oni izdvajaju n-puta više novca od nas” u najmanju ruku neozbiljne, a sumnjam da su i zlonamjerne.

Uz samu činjenicu da postoji još je jedna stvar koja me osobito smeta kod HLK. Radi se o cehovskoj organizaciji koja ima monopol nad određivanjem cijena zdravstvenih usluga. Da, dobro ste pročitali. Unatoč tome što postoji relativno razvijena privatna praksa HLK određuje cijene usluga i njima, eksplicitno. U zadnjem Cjeniku zdravstvenih usluga kojeg su objavili davnog 1. ožujka 2013. definirane su najniže cijene zdravstvenih usluga temeljem kojih je moguće formirati cijene usluga pojedinih privatnih praksi, zdravstvenih ustanova i trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Kome tako nešto može ići na ruku? Pacijentima sigurno ne, jer mnogi među njima, već jednom opljačkani za paušalno plaćanje javnog zdravstva, čekaju zdravstveni pregled kao ozebli Sunce i dobro bi im koristilo da preglede mogu obaviti u privatnom aranžmanu po nižoj cijeni. Sve redom poliklinike i privatne liječnike ordinacije teže cijene svojih usluga uskladiti s minimalnim cijenama propisanim u Cjeniku. Tako je minimalna cijena specijalističkih pregleda postavljena na 220 HRK, a primjer kako privatne ordinacije teže spuštanju cijena na minimum možete vidjeti na sve strane. Zašto cijene ne rastu? Zbog djelovanja konkurentskih mehanizama. I da malo raspirim strasti – zašto si mnogi neplodni parovi ne mogu priuštiti umjetnu oplodnju? Zato jer je HLK postavio minimalne cijene takvih tretmana od 10.000 do 12.000 HRK!

Kada bi nakaradni cjenik HLK bio ukinut, a HLK oduzeto zakonom dano pravo da određuje minimalne cijene zdravstvenih usluga, ne libim se zaključiti kako bismo vrlo brzo svjedočili danjem padu cijena i skraćivanju listi čekanja na zdravstvene preglede. Zdravlje bolesnih ljudi ipak bi trebalo biti na prvom mjestu, zar ne?

kapitalac.wordpress.com