Fotomontaža: Index (FaH)
> EU donijela hitan plan, Hrvatska će primiti 3.200 izbjeglica
Iako Hrvatska nije zemlja destinacije, odnosno zemlja u kojoj izbjeglice i migranti žele ostati, prema ovom dokumentu trebala bi primiti ukupno 3.200 izbjeglica. Mnogi se pitaju gdje će svi ti ljudi biti smješteni.
Obećao da će im biti bolje nego u parku u Srbiji, pa spomenuo šatore
Ministar Ranko Ostojić prije otprilike dva tjedna za Index je kazao kako Hrvatska može smjestiti do 900 azilanata, točnije od 700 do 900 ljudi. Spominjao je tada Centar u Ježevu, koji može smjestiti otprilike 100 ljudi. No, Ostojić kaže kako će Hrvatska primiti izbjeglice bolje nego Srbija u njihovima parkovima, pa odmah nadodao kako u Ježevu misli dizati dodatne šatore.
Predložio je i bivše vojne objekte u Puli kao rješenje, no IDS je ideju odbio, ne žele izbjeglice ni u Puli ni u Istri općenito.
Prije nekoliko dana upitali smo i Ministarstvo vanjskih poslova o tome gdje bi se moglo smjestiti izbjeglice, ako dođe do pojačanog dolaska.
Ministarstvo vanjskih poslova: Čekamo plan
"Prihvatilište u Kutini ima kapacitet za smještaj 100 osoba i služi za smještaj ranjivih skupina tražitelja međunarodne zaštite (maloljetnici bez pranje, obitelji s djecom, bolesne osobe i osobe s posebnim potrebama i sl.), a prihvatilište u Zagrebu ima kapacitet za smještaj 600 osoba.
Također, obzirom na trenutnu situaciju u susjednim zemljama priprema se organizacija dodatnih privremenih smještajnih kapaciteta za migrante u okviru izrade prethodno spomenutog plana", odgovorili su nam iz MUP-a prije nekoliko dana.
DUUDI će biti ključan u rasporedu
Prvotni Vladin plan oslanjao se na Državni ured za upravljanje državnom imovinom koji tvrde da imaju objekte koje je moguće brzo staviti u funkciju. Na sličan način postupilo se u slučaju lanjskih katastrofalnih poplava u Slavoniji, a navodno je 15 takvih objekata.
Naime, glavni uvjet za prihvat većeg broja izbjeglica je da prostor ima pet tisuća kvadrata, stoga je i logično kako su se na listi DUUDI-ja našle većinom bivše vojarne i to četiri. To su one u Dugom Selu, Karlovcu, Varaždinu i Puli. Spominje se i Ferijalni dom u Vukovaru kao i neka odmarališta na jadranskoj obali, a koja trenuno nisu u funkciji. Riječ je, naglasimo, tek o početnim planovima.
Osijek je, kaže zamjenik gradonačelnika Denis Ambruš, spreman odmah osigurati kvalitetan smještaj za 500 ljudi - u društvenim domovima Mjesnih odbora. Spominjala se i infrastruktura KBC-a i zračne luke, no u kontekstu tranzita izbjeglica, ne i njihovog ostajanja u zemlji.
Govorilo se kako je vojarna u Karlovcu pogodna za prijem izbjeglica, no karlovački gradonačelnik iz redova HDZ-a Damir Jelić ocijenio je kako ona nije pogodna za tu svrhu.
Grad Rijeka, iako tvrde da nemaju dugoročno rješenje, spominje prazna skladišta na Žabici, objekt Crvenog križa, prazne prostore u nekadašnjem industrijskom kompleksu Hartera. Međutim, kako tvrdi vlast u Rijeci, problem je što je Rijeka površinom mali grad, i nema velikih praznih površina na kojima bi se mogli izgraditi izbjeglički kampovi.
"U jednom dijelu tog kompleksa je sada Općinski sud, u drugom se odvijaju neke druge aktivnosti, a postoji i dio koji je devastiran te bi se, uz malo truda i novca, temeljito čišćenje, sređivanje prozora i sanitarnih čvorova, mogao dovesti u pristojno stanje. Prema grubim procjenama, tamo bi se moglo smjestiti i nekoliko tisuća ljudi. U slučaju potrebe, dogovorit ćemo i postavljanje šatora i kemijskih WC-a. Pročelnici su danas izašli na teren da točno procjene situaciju, a namjeravamo pozvati i branitelje, posebno splitske brigade, da se uključe u pretpripremne radnje koje ćemo provoditi u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske, Crvenim križem i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje", rekao je za Index gradonačelnik Splita Ivo Baldasar.
Bez obzira na potencijalna rješenja pojedinih gradova, zbrinjavanje izbjeglica na dulji rok prije svega je stvar državne politike i politike resornog ministarstva, koje će morati slijediti lokalni šefovi.