Foto: Guliver Image / Getty Images
"Europa je odlučila staviti bankarski sektor pod kompletni nadzor i pokušava osigurati zajedničke kriterije za sanaciju tih banaka. To je važno i za nas, kao zemlju izvan eurozone jer je skoro 90 posto hrvatskog bankarstva u rukama banaka iz zemalja eurozone", rekao je nakon sastanka hrvatski ministar financija Slavko Linić.
Još otkad je 2008. krenula financijska kriza, u Europi se ističe potreba za formiranjem tijela koje će kontrolirati poslovanje banaka. Financijski sektor potrebno je urediti kako se ne bi ponovila katastrofa koja je gurnula veći dio zapadnog svijeta u duboku recesiju.
Zapošljava se 1000 inspektora
Već ranije je Europski parlament odobrio formiranje zajedničkog tijela koje će nadzirati rad banaka, a sada kad su to učinili i ministri financija zemalja članica, sve prepreke su uklonjene. Europska središnja banka formirat će tijelo koje će nadzirati banke, a za tu priliku će zaposliti oko 1000 ljudi.
"Na nama je sada da krenemo zapošljavati inspektore, unajmimo poslovne prostore i krenemo u stres testove banaka", kazao je član upravnog odbora Europske središnje banke Joerg Asmussen, prenosi AP. Očekuje se da će nadzor nad europskim bankama započeti u studenom iduće godine, a do tada će se ispitati likvidnost europskih banaka i utvrditi se potencijalne slabe točke.
Barroso želi bankarsku uniju prije idućih izbora za Europski parlament
"Ova nova pravila pomoći će nam da izgradimo stabilan financijski sektor, vratimo vjeru u pošteno kreditiranje građanima diljem EU i osiguramo da banke, a ne porezni obveznici, plaćaju za svoje pogreške. Dugujemo građanima Europe da ispunimo ova obećanja prije izbora za Europski parlament u svibnju", komentirao je Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije.
Ovaj mehanizam je, naime, samo jedan u nizu koraka prema formiranju tzv. "bankovne unije". Cilj je zemalja EU osigurati da troškove eventualne propasti velikih banaka ne snose građani EU, već same banke i njihovi najveći dioničari. Nakon što mehanizam kontrole banaka bude stavljen u funkciju, više ne bi trebalo biti "bail outa" za banke u poteškoćama.
Europa više ne želi spašavati banke
Ideja je da se ustanovi zajednički fond iz kojeg će se snositi troškovi spašavanja banaka u poteškoćama. Troškove sanacije u prvom red bi trebali snositi dioničari banaka, a postoji i prijedlog da bez dijela novca ostanu štediše koji na računima imaju više od 100.000 eura.
Oko ovih mjera, međutim, još nema dogovora. Iako su lideri zemalja članica EU složni kako države ne bi trebale snositi troškove zbog neodgovornosti bankara, i dalje se razrađuje mehanizam koji će svih zadovoljiti. Sustav nadzora banaka, ističe europski komesar za financije Michel Barnier, ne može funkcionirati bez jasnog plana postupanja u slučaju potrebe za spašavanjem nekih od vodećih banaka.
Porez na banke za osnivanje fonda
Jedan od predloženih modela je uvođenje poreza koje bi banke morale plaćati, a koji bi se koristio za formiranje fonda iz kojeg će se kasnije financirati banke koje budu imale problema s likvidnošću. Sličan mehanizam, doduše retroaktivan, trenutno uvodi Irska, koja putem ovog poreza na banke planira u naredne tri godine prikupiti 450 milijuna funti i tako obeštetiti svoje građane za sredstva koja su iz državnog proračuna ulupana u financijski sektor tijekom krize.
Kritičari ovog modela tvrde da ga je u zajedničkom europskom bloku problematično ustanoviti zato što bi formiranje bankovnog fonda moglo trajati godinama, čak i desetljećima. Radi se, tvrde, o metodi koja jednostavno nije dovoljno učinkovita, te se zalažu da se bankovnom fondu u međuvremenu, dok ne bude raspolagao s dovoljno sredstava, omogući posuđivanje novca. Međutim, malo je vjerojatno da će se o toj opciji ozbiljno raspravljati, s obzirom da joj se protivi vodeća europska sila - Njemačka.