REKORDNIH 36.4 milijardi tona ugljičnog dioksida ispušteno je u atmosferu u 2010. godini što je, u odnosu na 1990. godinu, povećanje globalne godišnje razine proizvodnje ugljičnog dioksida u iznosu od 45 posto.
Iako su mnoge industrijalizirane države smanjile količinu proizvodnje i zagađenja CO2, ubrzan rast Indije, Kine i Brazila te ostalih zemalja u razvoju rezultirao je rapidnim povećanjem zagađenja u dva desetljeća koje istraživanje obuhvaća.
Dobre su vijesti to što će zemlje potpisnice protokola iz Kyota vjerojatno postići svoje ciljeve smanjenja od 5.3 posto u odnosu na razine iz 1990. godine. 27 zemalja EU-a i Rusija smanjile su ispuštanje ugljičnog dioksida za sedam posto, odnosno 28 posto između 1990. i 2010.
Razine proizvodnje CO" u Japanu su ostale iste, a u SAD-u su u 20-godišnjem razdoblju narasle za pet posto.
Nakon globalne ekonomske krize 2008. godine, emisije CO2 su se smanjile, no u sljedeće dvije godine ponovno su narasle. Najbrže ikad, u 2009. i 2010. zagađenje je naraslo za skoro šest posto.
Vodstvo u zagađenju preuzele su Kina sa deset posto, Indija sa devet, SAD i EU sa četiri i tri posto, no rekordna povećanja između 2009. i 2010. su u stvarnosti povratak u normalu nakon oporavka ekonomije, i ne prikazuju nužno neuspjeh u planiranim smanjenjima zagađenja.
Tako na primjer izvještaj pokazuje da su emisije u EU 2010. godini iznosile 4.4 milijarde tona, dok su 2007. iznosile 4.6 milijardi.
SAD su i dalje vodeći svjetski zagađivač atmosfere ugljičnim dioksidom po stanovniku., iako Kina trenutno proizvodi više CO2.
Po glavi stanovnika, SAD godišnje proizvede 18.6 tona ugljičnog dioksida, u usporedbi sa europskih 8.8 i kineskih sedam i pol tona godišnje po stanovniku.
Unatoč trendovima prema obnovljivim izvorima energije, hibridnim automobilima i drugim djelotvornijim tehnologijama, proizvodnja energije (401 posto) i cestovni prijevoz (15 posto) većinski su izvori zagađenja, kako u industrijaliziranom, tako i u razvijajućem dijelu svijeta.