Istraživanje otkrilo zanimljive promjene u mozgu beba koje slušaju glazbu
GLAZBA može vas i vašu bebu učiniti pametnijima i sretnijima. Znanost potvrđuje da slušanje i stvaranje glazbe pozitivno utječu na pamćenje i sposobnost učenja. Te aktivnosti potiču promjene u mozgu i mogu potaknuti oslobađanje endorfina, poznatih kao "hormoni sreće", piše UNICEF.
Kako glazba djeluje na mozak beba?
Neuroznanstvenici koji proučavaju razvoj dječjeg mozga ističu da glazba može imati dugoročne pozitivne učinke već od najranije dobi. Istraživanje Instituta za učenje i znanost o mozgu pokazalo je da slušanje glazbe kod beba potiče promjene u slušnom i prefrontalnom korteksu, dijelovima mozga koji sudjeluju u obradi glazbe i govora.
No koristi glazbe ne zaustavljaju se na tome. Kada mala djeca slušaju glazbu ili sudjeluju u glazbenim aktivnostima s drugima, to može pozitivno utjecati i na razvoj osobina poput spremnosti na pomaganje i suradnju.
Stvaranje glazbe snažnije je od slušanja
Iako već samo slušanje glazbe utječe na mozak, njezino aktivno stvaranje još je moćnije. Bavljenje glazbom zahtijeva finu motoriku, poput hvatanja i stiskanja predmeta, ali i lingvističku i matematičku preciznost te kreativnost. Zbog toga se aktivira više različitih područja mozga. Korištenje tih vještina razvija vezu između dviju moždanih polutki, što omogućuje brži prijenos poruka kroz mozak.
Glazba kao alat za učenje
Kada se ovi znanstveni dokazi primijene u praksi, čak i u malim dozama, djeca postaju pametnija. Britanski neuroznanstvenik Graham Welsh, koji proučava utjecaj glazbe na dječji mozak, objašnjava konkretne posljedice. "Vidimo utjecaj na pismenost, rješavanje matematičkih problema, fizički razvoj, krupnu motoriku poput trčanja i skakanja, finu motoriku te na socijalni i emocionalni razvoj", kaže Welsh.
Dodaje kako se škole često fokusiraju isključivo na pismenost i matematiku jer se prema tim kriterijima ocjenjuju. "Ipak, glazba otvara djetetu put prema učenju kao nijedan drugi alat. Ona gradi djetetovo samopouzdanje i jezične vještine, a može poboljšati i rezultate iz matematike kada krenu u školu", ističe Welsh.
Ključne dobrobiti za dijete
Redovita izloženost glazbi mijenja dječji mozak na više razina. Glazba može poboljšati raspoloženje i osnažiti djecu jer smanjuje razinu stresa. Čak i slušanje tužne glazbe može biti korisno jer djeci olakšava da se povežu s vlastitim emocijama. Usto, potiče stvaranje kemijskih spojeva u mozgu poput dopamina i oksitocina.
Kada se ti spojevi oslobode, djeca su sklonija dijeliti igračke, suosjećati i vjerovati drugima. Glazba također povećava koncentraciju i produktivnost te poboljšava učenje i školske ocjene. Razvija prostornu inteligenciju, koja je temelj za budući interes prema matematici, inženjerstvu, računarstvu i arhitekturi. Naposljetku, obogaćuje rječnik i potiče kreativnost.
U prednostima glazbe može se uživati na mnogo načina, od slušanja pjesama i sviranja instrumenata do stvaranja zvukova pomoću predmeta iz kućanstva. Sada kada bolje razumijemo znanstvenu pozadinu njezina utjecaja, jasno je da rano djetinjstvo zaslužuje kvalitetan zvučni zapis.