Iako mnogi parovi intimnost doživljavaju kao nešto dodatno u vezi, seksualna terapeutkinja Chamin Ajjan, s više od dvadeset godina iskustva, smatra da je riječ o ključnom elementu svakog zdravog i stabilnog odnosa. Prema njezinim riječima, intimnost nije luksuz, već srž emocionalne povezanosti.
Njezin rad s klijentima pokazuje da pomanjkanje bliskosti često ne utječe samo na ljubavne odnose, već i na radnu učinkovitost, prijateljstva, pa čak i fizičko zdravlje. U brojnim slučajevima ljudi se na terapiju javljaju zbog stresa ili tjeskobe, a tek kasnije se ispostavi da je pravi uzrok emocionalna udaljenost i narušena intimnost u vezi.
U nastavku su četiri česta i iznenađujuće "neupadljiva" čimbenika koji, prema riječima stručnjakinje, tiho narušavaju intimnost - i savjeti kako ih prepoznati i riješiti.
Jedna od najvećih prepreka intimnosti u modernim vezama je stalna prisutnost ekrana. Terapeutkinja ističe da čak i kratki pogledi na obavijesti mogu prekinuti emocionalni tok između partnera i poslati poruku da osoba nije u potpunosti prisutna.
Parovima se savjetuje da zajedno razgovaraju o tome kako korištenje mobitela ili drugih uređaja utječe na njihovu povezanost. Korisno je uvesti jednostavna pravila, poput "zona bez ekrana" - primjerice, u spavaćoj sobi ili za vrijeme večere. Iako može djelovati ograničavajuće, prisutnost bez ometanja ključna je za razvoj i održavanje intimnosti.
Uspoređivanje sadašnjeg partnera s bivšim ili emocionalna zaostalost u prošlim vezama može ozbiljno omesti stvaranje nove bliskosti. Terapeutkinja navodi da takva neriješena prošlost može nesvjesno zauzimati emocionalni prostor koji bi trebao biti posvećen trenutnom partnerstvu.
Važno je prepoznati postoji li još emocionalna povezanost s bivšim partnerom. Zatvaranje poglavlja ne znači zaboraviti, nego povratiti vlastiti emocionalni kapacitet. Savjetuje se pisanje misli u dnevnik, razgovor s terapeutom ili pisanje pisma bivšem koje se neće poslati. Također, preporučuje se uklanjanje fizičkih podsjetnika, poput poruka, fotografija ili poklona, kako bi se stvorilo mjesto za novu fazu života.
Mnoge osobe sklone su samosabotaži kroz misli poput "nisam dovoljno dobra", "sigurno mu/joj više nisam zanimljiva" ili "ovaj odnos neće potrajati". Terapeutkinja napominje da se iza tih misli često kriju strah i nesigurnost, a ne stvarni dokazi. Takvi obrasci razmišljanja mogu spriječiti ljude da se uopće otvore za dublju povezanost.
Stručnjaci predlažu da se negativne misli propituju: Je li ovo činjenica ili strah? Koji su dokazi za, a koji protiv toga što vjerujem? Preporučuje se tehnika preoblikovanja misli, odnosno sagledavanje situacije iz realnijeg kuta. Na primjer, umjesto "sigurno me više ne voli", korisnije je razmišljati: "Još ne znam što osjeća i mogu si dati vrijeme da to zajedno otkrijemo."
Stres je jedan od najčešćih "ubojica" intimnosti. Prema tzv. modelu dvostruke kontrole u seksualnoj terapiji, ljudi imaju "akceleratore" (ono što ih emocionalno ili seksualno potiče) i "kočnice" (ono što ih blokira). Kod nekih osoba stres povećava potrebu za povezivanjem, dok kod drugih potpuno blokira želju za bliskošću.
Savjetuje se praćenje vlastitih reakcija na stres. Ako osoba primijeti da se u stresnim situacijama povlači i zatvara, korisno je o tome iskreno razgovarati s partnerom. Primjer komunikacije koji terapeutkinja preporučuje glasi: "Primijetila sam da mi u stresnim trenucima pomaže kad osjećam podršku. Nije da te odbijam, samo mi treba vremena da se resetiram."
Važno je uključiti partnera u proces i pokazati znatiželju prema njegovim emocionalnim "okidačima" i potrebama. Takvi razgovori ne moraju biti savršeni - dovoljno je da budu iskreni. Upravo se u toj razmjeni gradi stvarna intimnost.