Ekonomist s Oxforda otkrio što djeca trebaju učiti u doba umjetne inteligencije
NEMOJTE pokušavati predvidjeti koja će zanimanja za vašu djecu biti sigurna od umjetne inteligencije. Umjesto toga, potičite ih da i dalje rješavaju matematičke zadatke olovkom i papirom te ih odmalena upoznajte s tehnologijom. Tako savjetuje Daniel Susskind, britanski ekonomist, viši znanstveni suradnik na Institutu za etiku u umjetnoj inteligenciji Sveučilišta u Oxfordu i autor knjige "Svijet bez rada", piše The Post.
Priprema za budućnost
Susskind, koji je i sam otac troje djece, u svojoj novoj knjizi "Što bi moja djeca trebala raditi? Ljudski vodič kroz doba umjetne inteligencije" govori o tome kako pripremiti djecu za budućnost u kojoj će tehnologija imati sve veću ulogu. Smatra da djecu ne treba držati podalje od umjetne inteligencije, nego ih naučiti kako je pravilno koristiti.
Zato se ne slaže s odlukom vlasti u New Yorku, koje su u rujnu najavile jednogodišnju zabranu korištenja generativne umjetne inteligencije za učenike javnih škola do osmog razreda. "Potpuno razumijem instinkt koji stoji iza te odluke, ali smatram da je to velika pogreška", rekao je Susskind.
"Iznevjerit ćemo iduću generaciju ako ih ne pripremimo za svijet u kojem će zapravo živjeti. Ne pomaže im ako ih držimo u umjetno stvorenom okruženju bez tehnologije, koje ne odražava njihovu budućnost", dodao je.
Ne tražite sigurna zanimanja
Susskind kao prvo ističe da bi roditelji trebali prestati tražiti karijere na koje umjetna inteligencija neće utjecati, jer je nemoguće znati koja će to zanimanja biti.
"Najviše me smetaju savjeti koji se temelje na ideji osiguravanja budućnosti. Jednostavno ne možemo predvidjeti kako će točno izgledati svijet rada za nekoliko desetljeća, pa tako ni koje će napredne vještine djeci tada biti najvrjednije", kaže Susskind.
Podsjetio je kako se ne tako davno učenje programiranja smatralo sigurnim putem do uspjeha. Engleska je 2014. uvela novi kurikulum informatike koji je uključivao programiranje od pete godine života, a američki predsjednik Joe Biden je 2019. sugerirao da bi i rudari trebali naučiti programirati.
No onda se pojavila generativna umjetna inteligencija i pokazalo se da vrlo dobro obavlja upravo one zadatke za koje se djecu godinama poticalo da ih nauče. Primjerice, izvršni direktor Microsofta Satya Nadella u travnju 2025. otkrio je da umjetna inteligencija piše čak 30% programskog koda na nekim projektima te tvrtke.
Susskind petnaestogodišnjacima savjetuje da i dalje razmišljaju o zanimanjima poput liječnika ili pravnika. Smatra da će u budućnosti posebno biti važni ljudi koji dobro poznaju svoje područje rada i znaju koristiti umjetnu inteligenciju. Upravo kombinacija znanja i tehnologije može pomoći u rješavanju brojnih problema.
"No, tijekom karijere budite otvoreni prema tome kako će vaš 'posao' izgledati ili koja će vas 'organizacija' zapošljavati", dodao je.
Povratak osnovama
Njegova druga preporuka je povratak osnovama. "Kako god budućnost izgledala i koje god napredne vještine postale važne, ove temeljne vještine bit će ključne jer su osnova za sve ostalo", rekao je.
Djeca će morati znati dovoljno matematike da prepoznaju kada stroj pogriješi u izračunu i morat će čitati kritički kako bi uočili kada chatbot izmišlja činjenice. Ako se previše oslanjaju na umjetnu inteligenciju pri pisanju, djeca možda nikada neće naučiti samostalno oblikovati i obrazložiti svoje mišljenje
Susskind rješenje vidi u pristupu starom gotovo pola stoljeća, opisanom u izvješću britanske vlade o kalkulatorima. Matematičar Wilfred Halliday Cockcroft predložio je 1982. da se matematička sposobnost učenika testira i s kalkulatorom i bez njega.
Susskind bi volio vidjeti sličan pristup za umjetnu inteligenciju u svim predmetima. Primjerice, nastavnik književnosti mogao bi tražiti od učenika da sami interpretiraju pjesmu, a zatim da uz pomoć AI-ja analiziraju neko zahtjevnije djelo.
Istu politiku provodi i kod kuće sa svojom djecom. "Prihvaćamo tehnologiju u pravim trenucima, ali se strogo držimo i vremena bez ikakvih uređaja". Susskind podržava ideju da djeca ne dobiju pametne telefone do 14. godine, a pristup društvenim mrežama do 16. godine.
Rano upoznavanje s tehnologijom
Njegova treća preporuka je da se djeca upoznaju s umjetnom inteligencijom dok su još u osnovnoj školi. "Možete biti vrlo zabrinuti zbog utjecaja društvenih mreža, ali istovremeno pazite da se ti strahovi ne pretvore u opći tehnološki konzervativizam i nagle zabrane umjetne inteligencije", rekao je.
Kada je njegovoj šestogodišnjoj kćeri postalo dosadno učiti tablicu množenja, Susskind ju je zamolio da osmisli računalnu igru koja bi vježbanje učinila zabavnijim. Zamislila je dugu i leteće jednoroge koji donose zlatnike za svaki točan odgovor.
Susskind, koji ima malo iskustva u programiranju, zatražio je od ChatGPT-ja da izradi igru. Nakon nekoliko manjih ispravaka, njegova se kći igrala u svijetu koji je sama zamislila.
"Za mene je to bio nevjerojatan trenutak. Ono što je meni bilo fascinantno, njoj je bilo sasvim uobičajeno. A zašto i ne bi bilo? Ta moćna tehnologija za nju je samo još jedan dio okruženja u kojem odrasta", prisjeća se.
U posljednje vrijeme koristi AI za izradu knjiga koje pomažu njegovom petogodišnjem sinu da nauči čitati, s pričama prilagođenim dječakovim interesima poput Lego kockica i britanskog ratnog broda HMS Belfast.
Njegova najmlađa kći, koja ima dvije godine, zasad nije sudjelovala u njegovim eksperimentima s umjetnom inteligencijom. "Kod nje mi je glavni fokus da je nagovorim da prespava cijelu noć", zaključio je Susskind.
Važnost ravnoteže
Susskind smatra da je najvažnije pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i razvijanja osnovnih vještina. Djeca bi trebala naučiti kako im umjetna inteligencija može pomoći, ali i zadržati sposobnost samostalnog razmišljanja, učenja i rješavanja problema.
Umjesto da ih pokušavaju zaštititi od promjena koje donosi tehnologija, roditelji bi ih trebali pripremiti za svijet u kojem će ona biti dio svakodnevice.