Rasprava oko riječi "bakšiš" pokazala je koliko se lako posvađamo oko jezika. No, naš čitatelj nas je u komentarima podsjetio da je hrvatski svakodnevni govor prepun turcizama, riječi koje su u naš jezik ušle iz turskog ili preko turskog jezika. Neke od njih koristimo toliko često da rijetko razmišljamo o njihovu podrijetlu.
Prema Hrvatskoj enciklopediji, turcizmi su riječi koje su u hrvatski došle izravno iz turskog ili posredovanjem turskog jezika. Zanimljivo je da mnoge od njih zapravo potječu iz arapskog ili perzijskog, ali su do nas stigle tijekom osmanskog razdoblja pa se i dalje nazivaju turcizmima.
Riječi za koje mnogi ni ne znaju da su turcizmi
U kući
- jastuk
- kutija
- torba
- papuče
- čarape
- marama
- sofa
- tavan
U trgovini
- dućan
- tezga
- džep
- kusur
- badava
- mukte
Hrana i piće
- jogurt
- kajgana
- ajvar
- burek
- pita
- baklava
- pekmez
- kava
- čaj
- tava
- rakija
Priroda i svakodnevica
- boja
- bakar
- čelik
- sat
- pamuk
- limun
- naranča
- badem
- patlidžan
- jasmin
- jorgovan
- karanfil
Ljudi i karakter
- budala
- mangup
- bećar
- inat
- kavga
- šamar
Naravno, nisu svi ovi izrazi jednako česti u svim krajevima Hrvatske. Dok će netko reći "bakšiš", drugi će reći "manča", "tringelt" ili jednostavno "napojnica". Isto vrijedi i za brojne druge riječi koje se razlikuju od regije do regije.
Jedna od zanimljivosti jest da dio turcizama danas uopće ne doživljavamo kao posuđenice. Riječi poput boja, čarapa, džep, kutija, torba, sat, jogurt ili rakija toliko su se udomaćile da ih većina govornika smatra sasvim "običnim" hrvatskim riječima. Hrvatska enciklopedija upravo ih navodi među turcizmima koji nemaju pravi svakodnevni domaći ekvivalent ili su potpuno neutralni dio standardnog jezika.