VJEROJATNO ste čuli da su Eskimi prvaci u zimskoj terminologiji. Priča se da taj miroljubiv polarni narod, koji živi okružen nepreglednim snježnim prostranstvima i ne izlazi bez krplji ili psećih zaprega, za razne oblike snijega ima preko 50 izraza.
Odgovor na pitanje koliko Eskimi imaju riječi za snijeg i nije tako jednostavan zbog toga što ne postoji jedan "eskimski jezik". Eskimski jezici, grana eskimsko-aleutskih jezika koje govore Eskimi u arktičkom području Sjeverne Amerike i nekoliko sela u susjednoj Rusiji na Čukotskom poluotoku, dijele se na dvije glavne skupine, inuit i yupik, a svaka ima po pet jezika. Svaki jezik ima više dijalekata, a neki imaju više riječi za snijeg od drugih.
Ideju o tome kako Eskimi imaju gomilu naziva za snijeg popularizirali su antropolozi i psiholozi raspravama o tome kako različiti narodi, ovisno o kulturi i okolišu u kojem žive, imaju drukčiju i jedinstvenu percepciju. Pojednostavljeno, postavlja se pitanje - ako polarni narodi imaju više riječi za snijeg, znači li to da je njihova percepcija snijega drukčija nego kod naroda koji žive u toplim krajevima?
Broj izraza za snijeg i led u nekim arktičkim jezicima impresivno je velik
Inuitski i yupik jezici su polisintetički, što znači da kombiniraju ograničen skup korijena i završetaka riječi kako bi stvorili neograničeni skup riječi. U polisintetičkim jezicima, kakav je inuit, jedna riječ može izražavati informaciju koja se u jezicima drugih tipova izražava cijelom rečenicom. Ako se te riječi rečenice računaju kao riječi, onda Inuiti nemaju tisuće riječi samo za snijeg, već za sve.
Laura Martin, autorica studije Eskimo Words for Snow, predlaže da se pitamo koliko Eskimi u svojim jezicima imaju korijena riječi za snijeg. U slučaju zapadnogrenlandskog odgovor je dva: qanik ("snijeg u zraku") i aput ("snijeg na tlu"). A iz njih možemo izvesti riječi poput qanipalaat ("pernate grude snijega koji pada") i apusiniq ("snježni nanos"). Postoje i pojmovi za snijeg koji se koristi na različite načine - to može biti "snijeg za izradu iglua".
Lingvist K. David Harrison proputovao je cijeli svijet proučavajući ugrožene jezike i kaže da su izrazi za snijeg, led, vjetar i vrijeme u nekim arktičkim jezicima impresivno bogati i složeni. Primjerice, u nekima od njih nabrojao je čak 99 različitih vrsta morskog leda.
Tako bi se nuyileq mogao opisati kao zdrobljeni led koji se širi u vodi, ali je opasno po njemu hodati. Takav led se otapa, ali još uvijek je čvrst. Kao što geolozi imaju mnogo riječi za stijene, polarni narodi imaju mnogo riječi za opisivanje arktičkog okoliša i načina preživljavanja u njemu, a točan broj riječi i izraza teško je izbrojiti.