IAKO NAS sviranje klavira danas više ne fascinira toliko koliko je ljude u nešto starija vremena, pokušajte zamisliti da ste na koncertu i slušate pjesmu koju je klavir, koliko god vam to bizarno zvučalo, skladao sam. Biste li prepoznali razliku između pjesme koju je napisao klavir i one čiji je autor živući čovjek?
Roboti kao kompozitori
To se pitao i Arne Eigenfeldt, kompozitor akustične i elektro-akustične glazbe na Simon Fraser sveučilištu u Vancouveru koji odnedavno većinu vremena provodi družeći se s robotima. Posebice je okupiran "Musical Metacreation" projektom, kojeg je pokrenuo uz pomoć kolege Philippea Pasquiera. Cilj projekta jest saznati mogu li roboti, ukoliko mogu raspolagati s dovoljnim brojem podataka, biti i kompozitori, piše Huffington Post.
"U prošlosti su kompjutori uvije bili asistenti. Oni bi izgenerirali ideje, no tamo bi uvijek bio netko tko bi ih oblikovao. Naš je cilj tehniku umjetne inteligencije dovesti na veću razinu", naglasio je Eigenfeldt.
Napredni programi
Profesor glazbenog odgoja David Cope već godinama eksperimentira s "kompjutoriziranim" skladateljima. Cope se i sam bavi stvaranjem glazbe, no prije nekoliko je godina upao u kreativnu blokadu. Nakon toga se počeo pitati može li izaći iz blokade uz pomoć kompjutora pa je u tu svrhu osmislio program kojeg je nazvao "Emmy". Uz njega je ponovo počeo stvarati, no, "naučio" je "Emmy" da stvara svoju glazbu. Cope se smatra pretečom programskog spajanja kompjutora i glazbe, a danas programi poput "Eigenfeldta" i "Metacreationa", profesionalnim glazbenicima omogućuju suradnju s robotima, što je praksa u kojoj se oprobava sve više i više umjetnika.