Screenshot: Vimeo
JUŽNOM Afrikom lutaju nosorozi u čije je rogove ubrizgan otrov sa svrhom da se obeshrabre lovokradice i njihovi klijenti.
"Minimalno možete očekivati dijareju, vrtoglavicu, povraćanje, ozbiljnu glavobolju pa čak i ozbiljnije, trajne posljedice po živčani sustav," kaže Hern. "Pojedini ektoparaziticidi također pogoduju razvoju tumora," dodaje.
"Neodrživi iznosi osiguranja"
Neobičan praksa uživa podršku osiguravajućih društava, od kojih pojedina ne žele osigurati životinje čija je vrijednost oko 20,000 dolara po jedinki ukoliko nije proveden postupak trovanja.
Nacionalni parkovi u Africi su prisiljeni ugovarati skupocjene police osiguranja jer je cijena rogova na crnom tržištu sve veća. Prah napravljen od rogova u pojedinim dijelovima Azije slovi kao blagotvorna tvar koja snaži potenciju i čuva zdravlje iako za to nema nikakvih znanstvenih dokaza.
"Rizik od lovokradica je toliko velik da iznosi za njihovo osiguranje postaju neodrživi," komentira financijski stručnjak Peter Darroll iz One Financial Services i napominje da volja za sklapanjem poslova ipak postoji zbog promidžbe, imidža i paralelnog osiguravanja manje ugroženih životinja kakve su afrički bizoni.
Postupak trovanja podrazumijeva uspavljivanje nosoroga pucnjem iz helikoptera i bušenje rupa u rogu kroz koje se pod visokim tlakom ubrizgavaju otrovi. Postupak nije bez opasnosti, pa je u 2012. godini tijekom zahvata preminuo rijedak bijeli nosorog Spencer. Veterinari kažu da je za njegovu smrt bilo odgovorno uzgredno "medicinsko stanje".
Vlada ne podržava praksu
Južnoafrička Služba za nacionalne parkove ne podržava praksu i "Projekt za spas nosoroga". Vlada je objavila izvješće u kojem kritizira metodu i njezinu učinkovitost, piše u isrcpnoj reportaži pri.org-a.
"Ova strategija nikad neće pomoći u gušenju krivolova u parkovima jer imamo toliko nosoroga da ih sve ne možemo ni pohvatati," rekao je glasnogovornik službe William Mabasa za agenciju SANews.
Hern s druge strane inzistira da je vlada pristrana u ocjeni tehnike i da službenici streme postupnoj legalizaciji i regulaciji trgovine rogovima. Njezin je stav da bez obzira na broj jedinki koje prođu kroz postupak, sama informacija da bi rog mogao biti otrovan djeluje preventivno i sadi sumnju u umove krivolovaca i njihove klijentele.