VELIKI psi često izazivaju divljenje, ali i strahopoštovanje kod ljudi. Njihova veličina može ostaviti snažan dojam, no upravo zbog toga o njima kruže brojne zablude koje nisu utemeljene na činjenicama. U nastavku donosimo pet najčešćih mitova o velikim psima.
Jedna od najraširenijih zabluda jest da su veliki psi prirodno agresivni ili opasni. Ovakvo mišljenje proizlazi iz njihove fizičke snage i dubokog laveža, ali znanstvena istraživanja i iskustva brojnih vlasnika potvrđuju suprotno.
Većina velikih pasa poznata je po svojoj blagoj naravi i odanosti. Pasmine poput Newfoundlanda, bernardinca ili njemačke doge često se nazivaju nježnim divovima upravo zbog svoje smirenosti i prijateljskog ponašanja prema ljudima, što uključuje i djecu. Agresija kod pasa najčešće je rezultat neadekvatnog odgoja, zanemarivanja ili straha, a ne same veličine psa.
Još jedan čest mit jest da veliki psi trebaju ogromna dvorišta i da nisu prikladni za život u stanu. Istina je da veličina psa nije presudan čimbenik za život u manjem prostoru. Mnogo je važnije kakvu razinu energije ima pas i koliko mu je fizičke aktivnosti i mentalne stimulacije potrebno.
Mnoge velike pasmine, poput mastifa ili bernardinca, zapravo su vrlo mirne u zatvorenom prostoru i većinu dana provode odmarajući. Ključ je u redovitim šetnjama i igri na otvorenom, a ne nužno u velikom životnom prostoru.
Pretpostavka da su svi veliki psi izrazito aktivni i da im treba više tjelovježbe nego malim psima nije točna. Potreba za kretanjem ovisi prvenstveno o pasmini, dobi i temperamentu psa, a ne o njegovoj veličini.
Neki veliki psi, poput irskih vučjih hrtova ili mastifa, poznati su po svojoj opuštenosti i niskoj razini energije, dok su neki manji psi, primjerice terijeri, znatno aktivniji i zahtijevaju više šetnji i igre. Redovita, ali umjerena fizička aktivnost važna je za zdravlje svakog psa, bez obzira na veličinu.
Mnogi smatraju da su veliki psi preopasni ili nespretni u blizini djece. Međutim, temperament psa, a ne njegova veličina, presudan je za suživot s djecom. Brojne velike pasmine poznate su po strpljenju i zaštitničkom odnosu prema najmlađima.
Naravno, važno je djecu naučiti pravilnom ponašanju prema psu i uvijek nadzirati njihove zajedničke aktivnosti, ali isto vrijedi i za male pse. Uz odgovarajuću socijalizaciju i odgoj, veliki psi mogu biti izvanredni obiteljski ljubimci.
Česta zabluda jest da su samo mali psi privrženi vlasnicima i vole ležati u njihovom krilu. Istina je da mnogi veliki psi obožavaju svoje vlasnike i često pokušavaju sjesti ili leći u njihovo krilo, bez obzira na svoju veličinu. Njihova potreba za nježnošću i fizičkim kontaktom jednaka je kao i kod manjih pasa.
Veliki psi, unatoč svojoj impozantnoj pojavi, često su nježni, odani i prilagodljivi ljubimci. Ključ za sretnog i dobro odgojenog psa nije u njegovoj veličini, već u pravilnoj socijalizaciji, odgoju i ljubavi koju mu pružamo.