Kad jednom uhvatimo dobar ritam, lako je poželjeti trenirati svakodnevno. Možda smo se napokon uhodali, osjećamo se motivirano i ne želimo izgubiti tu pozitivnu naviku. Netko možda trenira za utrku, ima neki sportski cilj ili mu je jednostavno vježbanje postalo najdraži način za opustiti se i osjećati bolje u svom tijelu. No bez obzira na razlog, pitanje ostaje isto: je li vježbanje baš svaki dan zaista dobra ideja?
Prema mišljenju stručnjaka, odgovor ovisi o mnogo faktora, ali ključna riječ je ravnoteža.
Trener Kurt Ellis ističe da svakodnevni treninzi bez dana odmora mogu imati više štete nego koristi. Naime, mišići ne rastu dok vježbamo, oni rastu dok se oporavljaju. Ako im stalno uskraćujemo priliku za regeneraciju, ne samo da usporavamo napredak već povećavamo rizik od ozljeda. Umor se nakuplja, forma slabi, a s vremenom se javlja i zasićenje.
Smjernice američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju barem 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno ili 75 minuta intenzivne, uz dva dana treninga snage. No to su samo preporuke, svaka osoba ima drugačije potrebe i mogućnosti. Najvažnije je pronaći ritam koji odgovara našem tijelu, razini kondicije i svakodnevici.
Vježbanje svaki dan, ako je promišljeno doziranog intenziteta, može imati niz koristi. Osim što pomaže u održavanju zdravlja, dokazano poboljšava raspoloženje. Redovita tjelovježba potiče lučenje endorfina, tzv. hormona sreće, koji djeluje protiv stresa i tjeskobe. Mnogi ljudi upravo kroz tjelovježbu pronalaze ravnotežu u napornom i stresnom danu.
Također, redovitost pomaže u stvaranju navike. Kada jednom izgradimo rutinu, mnogo je lakše nastaviti, bez potrebe da se svakog dana ponovno prisiljavamo na pokret.
Problem nastaje kada svaki dan uključuje intenzivan trening, bez prostora za oporavak. Tada dolazi do pretreniranosti, što može uzrokovati kronični umor, pad imuniteta, poremećaj spavanja pa čak i gubitak motivacije. Također, neprestano opterećivanje istih mišićnih skupina povećava rizik od ozljeda, posebno kod osoba koje ne mijenjaju vrste treninga.
Ključ je u planiranju. Umjesto da svaki dan bude naporan, dobro je rasporediti tjedan tako da kombiniramo jače, umjerene i lagane dane. Neki dani mogu uključivati brzi hod, istezanje, jogu ili lagano bicikliranje - aktivnosti koje ne opterećuju tijelo, ali ga i dalje održavaju aktivnim.
Važno je i da ne preskačemo zagrijavanje prije, kao ni istezanje nakon treninga. Ti detalji često čine razliku između zdravog kontinuiteta i ozljede.
Raznolikost u vrstama treninga također može pomoći. Kombiniranje snage, kardija, mobilnosti i aktivnog oporavka ne samo da čuva tijelo već i drži motivaciju visokom jer treninzi nisu jednolični ni dosadni.
Ako vam je teško uzeti dan odmora jer se bojite da ćete izgubiti ritam, promijenite perspektivu. Razmišljajte o odmoru kao o još jednom obliku brige o sebi - baš kao što birate kvalitetnu prehranu ili dovoljan san. Vaše tijelo tada ima priliku napraviti ono za što treninzi i služe - prilagoditi se, ojačati i postati izdržljivije.
Možete biti aktivni svaki dan, ali to ne mora značiti da svaki dan mora biti iscrpljujući trening. Ključ je u pametnom planiranju, raznolikosti i slušanju vlastitog tijela. Jer zdravlje i forma nisu rezultat jednog napornog tjedna, već dosljednosti koja traje godinama.