GLUMICA Joan Collins jednom je izjavila da su "godine samo broj", a najnovije znanstveno istraživanje potvrđuje da je možda bila u pravu. Detaljna analiza biologije Marije Branyas Morere, koja je do svoje smrti prošle godine u 117. godini bila najstarija osoba na svijetu, otkrila je da se i ekstremna starost može doživjeti bez propadanja mozga i nakupljanja uobičajenih bolesti, piše The Guardian.

Iznimka koja potvrđuje pravilo

Liječnici u Španjolskoj proveli su niz sveobuhvatnih testova na Mariji i otkrili da je, unatoč jasnim znakovima duboke starosti, niz bioloških čimbenika štitio od bolesti koje inače prate posljednje godine života. "Uobičajeno je pravilo da s godinama postajemo bolesniji, ali ona je bila iznimka i željeli smo razumjeti zašto", izjavio je dr. Manel Esteller s Instituta za istraživanje leukemije Josep Carreras u Barceloni. "Prvi put smo uspjeli odvojiti starost od bolesti."

Godinama prije smrti, sama Branyas pozvala je znanstvenike da je proučavaju. Rođena je u San Franciscu 1907. godine, a 1915. preselila se u Kataloniju. Preživjela je dva svjetska rata, Španjolski građanski rat i pandemiju Covida, od kojeg se oporavila u 113. godini.

Što su otkrili testovi?

Koristeći uzorke krvi, sline, urina i stolice prikupljene godinu dana prije njezine smrti, Esteller i njegov tim stvorili su detaljnu sliku njezine biologije. Analizirali su genetiku, aktivnost gena, razinu proteina u krvi, nusprodukte metabolizma te raznolikost crijevnih mikroba. Otkrili su da su zaštitne kapice na krajevima njezinih kromosoma, telomeri, bile iznimno kratke, što je jasan znak stanične starosti. Njezin imunološki sustav također je pokazivao znakove starenja i sklonost upalama, a stekla je i mutacije koje mogu dovesti do leukemije.

Ipak, Branyas je bila izvanredno zaštićena. Esteller objašnjava da su je upravo vrlo kratki telomeri možda štitili od raka, ograničavajući daljnju diobu stanica. Njezin DNK sadržavao je varijante gena koje su štitile srce i mozak od bolesti i demencije. Imala je niske razine upale u tijelu, što je smanjilo rizik od raka i dijabetesa, te učinkovit metabolizam kolesterola i masti. "Sve je to ključno jer je povezano s bolestima koje su tipične za starije osobe i na kraju vas ubiju", rekao je Esteller.

Biološki mlađa desetak godina

Tim je pomoću epigenetskih satova, koji prate obrasce ekspresije gena, procijenio njezinu biološku dob. "Bila je najmanje 10 do 15 godina mlađa [od svoje kronološke dobi]", kazao je Esteller. Njezin crijevni mikrobiom također je bio iznenađujuće mlad, s obiljem bakterije Bifidobacterium, koja se smatra korisnom za zdravlje.

Međutim, njezin dug život nije bio samo posljedica genetike. Branyas nije bila pretila, jela je puno jogurta, nije pušila ni pila alkohol te je održavala bogat društveni život s prijateljima i obitelji. Sve je to zasigurno doprinijelo njezinoj dugovječnosti, ističe Esteller.

Put prema novim terapijama

Znanstvenici se nadaju da će ovo bogatstvo informacija pomoći u razvoju novih tretmana koji će ljudima omogućiti da ostanu zdravi u starosti. "Možemo razviti lijekove za reprodukciju učinaka dobrih gena", rekao je Esteller. "Marijini roditelji dali su joj vrlo dobre gene, ali mi ne možemo birati svoje roditelje."

Profesor João Pedro de Magalhães sa Sveučilišta u Birminghamu složio se: "Ovi iznimni slučajevi dugovječnosti mogli bi pružiti uvid u to kako gracioznije stariti. Ako bismo mogli otkriti koji su specifični geni povezani s ekstremnom ljudskom dugovječnošću i zdravom starošću, to bi moglo pružiti tragove o mehanizmima starenja, kao i o ciljevima za razvoj intervencija koje bi svima omogućile dulji, zdraviji život."