SPOR između čelnika dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ponovno je eskalirao, a ako predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping uskoro ne smire tenzije, obje bi zemlje mogle platiti visoku cijenu. Ipak, Trump je izjavio da se i dalje planira sastati s kineskim čelnikom kasnije ovog mjeseca u Južnoj Koreji, piše CNN.

Nakon višemjesečnog primirja, tijekom kojeg su smanjene izuzetno visoke carine koje su ranije ove godine gotovo zaustavile trgovinu, napetosti su se ponovno rasplamsale. Trump sada prijeti uvođenjem carina od čak 130% na kineski izvoz do 1. studenog, što je ogroman skok s trenutnih minimalnih 30%. Uz to, najavio je i moguću kontrolu izvoza "svakog kritičnog softvera" u Kinu, na što je Peking poručio da je spreman uzvratiti.

Unatoč prijetnjama, u petak su stigli pomirljiviji tonovi. Trump je novinarima izrazio uvjerenje da on i Xi mogu riješiti nesuglasice te potvrdio namjeru da se sastanu na summitu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC). Američki ministar financija Scott Bessent, jedan od glavnih pregovarača, također je izjavio da su se "stvari nedavno deeskalirale". Ipak, situacija je i dalje krhka i može se promijeniti u svakom trenutku. Postavlja se pitanje - kako je ponovno došlo do ove točke?

Što je naljutilo Trumpa

Okidač za novu krizu bio je potez Pekinga ranije ovog mjeseca, kada je najavio planove za ograničavanje izvoza rijetkih zemnih metala - ključnih materijala za proizvodnju elektronike. Prema novim pravilima, Kina je proširila popis visoko ograničenih minerala te uvela obvezne dozvole za tehnologiju potrebnu za njihovo rudarenje i obradu. Strane tvrtke i vlade također će trebati dozvole za razmjenu tih materijala. Kinesko Ministarstvo trgovine objasnilo je kako je cilj spriječiti da se ti materijali "koriste, izravno ili neizravno, u vojnim i drugim osjetljivim područjima".

Trump je brzo reagirao na društvenoj mreži Truth Social. "Naš odnos s Kinom u posljednjih šest mjeseci bio je vrlo dobar, čime je ovaj potez u trgovini još iznenađujući", napisao je, dodavši da je Kina "tiho stekla svojevrsni monopolistički položaj" te je nove mjere nazvao "prilično zlokobnim i neprijateljskim potezom, u najmanju ruku". Slično je reagirao i američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer, koji je potez opisao kao "jasno odbacivanje svega čemu smo težili posljednjih šest mjeseci, a to je bila stabilna carinska situacija i kontinuirani protok rijetkih zemalja".

Što je isprovociralo Kinu

S druge strane, potezi Pekinga uslijedili su kao odgovor na niz akcija Washingtona. Među njima su najznačajnija pojačana ograničenja na izvoz dijelova proizvedenih američkom opremom ili softverom kineskim tehnološkim divovima poput Huaweija. Glasnogovornik kineskog Ministarstva trgovine taj je potez nazvao "izuzetno zlonamjernim", najavivši da će zemlja "poduzeti potrebne mjere" kako bi zaštitila interese svojih tvrtki.

Osim toga, Trumpova administracija je ranije ovog mjeseca počela oporezivati kineske brodove u američkim lukama, kao i proizvode koji se njima prevoze, na što je Peking odgovorio istom mjerom. Washington je također donedavno održavao stroga ograničenja na izvoz naprednih čipova kako bi usporio kineski napredak u razvoju umjetne inteligencije.

Nadolazeći sastanak Trumpa i Xija na summitu APEC-a prilika je da dvojica čelnika pokušaju riješiti nesuglasice licem u lice. Ipak, ishod je neizvjestan - razgovori bi mogli smiriti tenzije, ali ih jednako tako mogu i dodatno pogoršati te gurnuti dva svjetska diva još dalje u trgovinski sukob.