NAKON druge pojave neidentificiranih dronova iznad danskih zračnih luka u samo 38 sati mnogi se pitaju zašto policija ili danske oružane snage jednostavno ne sruše ove bespilotne letjelice, kao što bi to sasvim sigurno učinile da se radi o stranim borbenim zrakoplovima. Štoviše, neki se pitaju kako je moguće da dronovi tako lako i neometano ulaze u područje zračnih luka i dovode u opasnost putnike i infrastrukturu.

"Očito trenutačno ne postoji sustav koji bi odmah detektirao bespilotne letjelice i osigurao njihovu neutralizaciju. Pomalo je čudno da policija samo promatra dronove i ne poduzima ništa. Danske vlasti ne znaju što se događa i nemaju situaciju pod kontrolom ili ne žele javno iznijeti ono što znaju", rekao je za BT.dk Peter Ernstved Rasmussen, danski novinar i obrambeni analitičar i dodao:

"Policija gleda u dronove u ne zna što bi poduzela"

"Razumijem da nema smisla rušiti dronove borbenim zrakoplovima. Bilo bi poput gađanja vrabaca raketama, ali apsurdno je da policija četiri sata prati dronove iznad zračne luke u Kopenhagenu i ne zna što bi poduzela. Tako danas ne znamo ni odakle su dronovi stigli, ni kuda su nestali".

Iskustva iz rata u Ukrajini govore da je za manje i sporije dronove najučinkovitija modificirana sačmarica, koja preciznim pogotkom pouzdano ruši dron na udaljenosti do 100 metara. Međutim, takva ubojita rješenja nisu primjenjiva u civilnim uvjetima danskih aerodroma.

U posljednjih desetak godina, kako je širila uporaba dronova, razvijena su i razna nekinetička oružja za neutralizaciju dronova. Radi se o elektroničkim sredstvima koja "prže" osjetljive komponente, ometaju ili onemogućavaju upravljanje dronom iz centralne jedinice: snažnim elektromagnetskim signalom, infracrvenim zračenjima, blokiranjem radijskih frekvencija ili ispaljivanjem laserskog snopa.

Uništavanje dronova mini raketama

Postoje i neki konvencionalni ili kinetički sustavi za rušenje bespilotnih letjelica, poput raznih raketa malog dometa i težine, koje pogađaju i uništavaju dron eksplozijom u zraku ili dronova osmišljenih i opremljenih samo za rušenje suparničkih dronova.

Razvojem ovih sustava bave se poznate kompanije iz obrambenog sektora poput Boeinga, Lockheed Martina i Raytheona, a nose zvučna imena poput DroneDefender, Drone Guard ili ATHENA (Advanced Test High Energy Asset). No kod ovakvih sustava problem je što se teško može kontrolirati gdje će uništeni dron pasti. I zato su odlični za frontovske uvjete, ali ne i urbane sredine.

Možda je najbolje rješenje za danski problem DroneCatcher. Ova bespilotna letjelica nizozemske tvrtke Delft Dynamics opremljena je mrežom za presretanje neovlaštenih dronova u letu. Sustav može biti aktiviran nakon što radar ili senzori otkriju prijetnju, omogućujući DroneCatcheru da se brzo približi meti.

Automatizirani sustav za ciljanje koristi senzore za precizno praćenje mete. Pneumatska puška zatim ispaljuje mrežu prema meti s udaljenosti do 20 metara. Nakon uspješnog hvatanja, DroneCatcher može s pomoću kabela povući uhvaćeni dron do sigurnog mjesta gdje ga može kontrolirano spustiti na tlo.

Posljedice mogu biti gore od prijetnje

Međunarodni standardi civilnog zrakoplovstva temelje se na izbjegavanju eskalacije i rizika. Smjernice za ovakve incidente na aerodromima prednost daju detekciji, procjeni rizika, koordiniranoj obustavi operacija i neutraliziranju prijetnje, jer slučajne posljedice mogu biti gore od same prijetnje.

Inače, u Europskoj uniji se ometanje signala smatra visoko rizičnim za sigurnost letenja i takve mjere se rijetko primjenjuju u blizini aerodroma. Isto tako, trenutačno u Danskoj nema propisa koji bi samim zračnim lukama omogućio bilo kakvo djelovanje protiv dronova.

Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen dao je naslutiti da danske oružane snage imaju sposobnost djelovati protiv dronova, ali nije želio otkriti kojim sredstvima. Međutim, kako je rekao u četvrtak ujutro na konferenciji za novinare, odlučeno je da se protiv bespilotnih letjelica ne poduzima ništa.

"Nije uvijek jednostavno neutralizirati dronove. Morate imati u vidu da je bio mrak i da je bilo teško procijeniti gdje će letjelica pasti i kakve će biti posljedice. To nije lov na guske. Tko će biti odgovoran ako se dron sruši na nečiju kuću ili nešto slično?", pitao je Lund Poulsen.

Čini se, dakle, da nitko nije želio preuzeti sigurnosni rizik u aerodromskom okruženju. Danske vlasti su više puta u posljednjih 48 sati naglasile da se dronove ne ruši zbog rizika za putnike, posade, zrakoplove i infrastrukturu.

Naime, postoji mogućnost da dronovi nose manje spremnike s gorivom koji bi pri padu mogli izazvati požar, sekundarnu eksploziju ili oštećenje krhotinama. Zato su danski dužnosnici postupili po načelu "safety first", uz privremena zatvaranja zračnih luka i preusmjeravanja letova. Osim toga, Poulsen je naglasio kako dronovi "nisu izravna vojna prijetnja".

Vojska je odlučila da se ne djeluje protiv dronova

"Nakon detaljne analize i procjene situacije, zbog sigurnosti građana odlučeno je da se dronove ne ruši", objasnio je načelnik glavnog stožera danskih oružanih snaga general Michael Hyldgaard, jasno stavljajući do znanja da je konačnu riječ u tome imala vojska.

Unatoč tome što su bespilotne letjelice u noći sa srijede na četvrtak uočene iznad Aalborga, gdje se nalaze transportna baza danskog ratnog zrakoplovstva i sjedište specijalnih postrojbi, te u Skrydstrupu, logističkoj bazi za održavanje borbenih zrakoplova F-16.