UPAD roja od gotovo 20 dronova u poljski zračni prostor izazvao je duboku tjeskobu među članicama NATO-a, piše Reuters. Prvi put od početka rata u Ukrajini Savez je bio prisiljen pucati na rusku metu koja je narušila njegov zračni prostor. Jednako zabrinjavajućim, kako navode europski diplomati, pokazalo se i odbijanje američkog predsjednika Donalda Trumpa da javno prozove Moskvu za incident, kao i izostanak američkog angažmana u odgovoru.

Mnoge članice Saveza već dugo sumnjaju u Trumpovu predanost njihovoj obrani u slučaju ruskog napada, a njegov odgovor na ovaj incident mnogi vide kao još jedan primjer politike "Amerika na prvom mjestu".

Tom politikom potiče europske saveznike da preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost i snose troškove pomoći Ukrajini. Međutim, neki analitičari smatraju da je Trump oprezan jer ne želi antagonizirati ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji, kako kažu, možda testira vojne sposobnosti NATO-a i odlučnost SAD-a više od tri i pol godine nakon početka invazije na Ukrajinu.

"Trump ne smatra sigurnost Europe ključnom za američku sigurnost"

"Ova epizoda naglašava da Trump, za razliku od svakog predsjednika od Roosevelta, ne smatra sigurnost Europe ključnom za američku sigurnost", rekao je Ivo Daalder, bivši američki veleposlanik pri NATO-u, a sada analitičar u Belfer Centru na Harvardu.

Bijela kuća nije izravno odgovorila na pitanja o Trumpovom odgovoru, no neimenovani dužnosnik je poručio da predsjednik "želi da ovaj rat, koji je izazvan nesposobnošću Joea Bidena, završi što je prije moguće". Dodao je da je na Rusiji i Ukrajini da zaustave sukob, a na Europi da "učini svoj dio posla vršeći ekonomski pritisak na zemlje koje financiraju rat".

Poljska je uz podršku zrakoplova drugih članica NATO-a u srijedu oborila više dronova. Rusija je priopćila da su njezine snage u to vrijeme napadale ciljeve u Ukrajini te da nisu imale namjeru ulaziti u poljski zračni prostor. U bilo kojem drugom razdoblju od Hladnog rata takav bi incident izazvao uzbunu u Washingtonu i potaknuo brzu reakciju.

"Slijeganje ramenima"

No Trump je odgovorio onim što su neki europski dužnosnici nazvali javnim slijeganjem ramenima. "Što je s Rusijom koja krši poljski zračni prostor dronovima? Počinje!" zagonetno je objavio na svojoj platformi Truth Social.

Dan kasnije novinarima je izjavio: "To je mogla biti pogreška." Poljski premijer Donald Tusk u petak je tu mogućnost kategorički odbacio. Kasnije istog dana SAD se ipak pridružio saveznicima u zajedničkoj izjavi kojom se izražava zabrinutost i optužuje Moskvu za kršenje međunarodnog prava.

"S ovom američkom administracijom ne možemo se ni na što osloniti"

Trumpov početni odgovor u oštrom je kontrastu s prethodnim američkim reakcijama. Kada je u studenom 2022. zalutala ukrajinska raketa pala na poljsko selo, tadašnji predsjednik Joe Biden hitno je sazvao sastanak svjetskih čelnika. Trumpove izjave ovog tjedna bile su blaže čak i od izjava njegovog veleposlanika pri NATO-u Matthewa Whitakera, koji je obećao obranu "svakog pedlja NATO-ovog teritorija".

Trump je u srijedu razgovarao s poljskim predsjednikom Karolom Nawrockim, no u službenim izvješćima nije bilo spomena o ponudi novog oružja ili opreme. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u petak je izjavio da je Trump "apsolutno jasno dao do znanja da smo svi zajedno u ovome", no diplomatski izvori potvrđuju da se raspoloženje u Europi kreće od zaprepaštenja do nelagode.

"S ovom američkom administracijom ne možemo se ni na što osloniti. Ali moramo se pretvarati da možemo", rekao je visoki njemački dužnosnik. Jedan istočnoeuropski diplomat dodao je: "Šutnja Washingtona bila je gotovo zaglušujuća."

"Napad dronovima pokazao je da nismo spremni za obranu od dronova"

Neki europski dužnosnici incident vide kao poziv na buđenje za kontinent. "Napad dronovima pokazao je da nismo spremni za obranu od dronova", rekao je visoki njemački dužnosnik. Bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da u Europi sada postoji spoznaja da je vrijeme za jačanje vlastitih napora.

"To znači raspoređivanje vojnih resursa, izravno ulaganje u ukrajinsku obrambenu industriju te pružanje konkretnih sigurnosnih jamstava", rekao je, ali i naglasio: "Sjedinjene Države moraju ostati angažirane."

"Gubim strpljenje s Putinom"

Ovog tjedna Trumpa su zaokupljali drugi problemi. Na dan incidenta potresla ga je vijest o ubojstvu konzervativnog aktivista Charlieja Kirka. Ipak, u petak je za Fox News izjavio da brzo gubi strpljenje s Putinom, iako se suzdržao od prijetnji novim sankcijama.

Dok NATO još procjenjuje namjeru iza incidenta, Trumpova predanost europskoj sigurnosti mogla bi biti na novom testu ako Putin nastavi s provokacijama.