PRIJEPORI o rudarenju litija u Srbiji postaju sve žešći nakon nedavno potpisanog memoranduma s Europskom unijom o strateškim sirovinama, koji je osnažio vladajuće da otvoreno forsiraju eksploataciju kao šansu za ekonomski prosperitet, a oporbu i ekološke aktiviste u borbi protiv korupcije i za zdrav okoliš.

Srbija je 19. srpnja, na Summitu o strateškim sirovinama u Beogradu, s EU potpisala Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Dodatni politički značaj potpisivanju tog dokumenta svojom nazočnošću dali su njemački kancelar Olaf Scholz i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Memorandum s EU državni vrh Srbije vidi kao korak bliže početku eksploatacije litija na zapadu zemlje i razvojnoj šansi domaćeg gospodarstva, čemu se snažno protive ekološki aktivisti, građanski pokreti i stranke oporbe s obje strane političkog spektra, kojima je, unatoč ideološkim razlikama i svjetonazorima, protivljenje rudarenju litija postalo zajednička agenda.

Stručnjaci su podijeljeni u komentarima i tvrdnjama o ekonomskoj svrsishodnosti i mogućim posljedicama eksploatacije tog rijetkog minerala, neophodnog za baterije električnih vozila i poželjnog u globalnoj zelenoj agendi.

Procjene o ogromnim inozemnim investicijama

Premda istraživanja traju godinama, afera vezana uz rudarenje litija, koje u zapadnoj Srbiji, na plodnom poljoprivrednom području Jadra, planira multinacionalna kompanija Rio Tinto, aktualizirana je prije nešto više od dvije godine, a srbijanska vlada je u siječnju 2022., suočena s masovnim prosvjedima koji su na ulice izveli desetke tisuća ljudi, ukinula dozvolu toj kompaniji.

Ustavni sud je nedavno oborio vladinu odluku iz 2022. o ukidanju dozvole, a par dana kasnije vlada je ekspresno donijela novu uredbu i tako "vratila u život" projekt Rio Tinta.

Procjene su da bi projekt Jadar u zapadnoj Srbiji, vrijedan oko 2.4 milijarde dolara, mogao pokriti čak 90 posto trenutnih potreba Europe za litijem, čime bi kompanija Rio Tinto postala vodeći proizvođač litija, javila je ranije agencija Reuters.

Službeni Beograd se uzda u Bruxelles i inzistira na podršci EU da uz rudarenje litija veže i cijeli postproizvodni proces jer bi to "otvorilo vrata najvećim inozemnim izravnim investicijama u povijesti Srbije".

"Srbija bi mogla biti prva europska zemlja koja ima cijeli lanac opskrbe, od iskapanja litija do proizvodnje električnih vozila", izjavio je izvršni potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za energetiku i Europski zeleni dogovor Martin Šefčovič, supotpisnik Memoranduma Srbije i EU s ministricom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović.

Oporba i aktivisti spremaju niz prosvjeda protiv rudarenja litija

Državni dužnosnici u međuvremenu otvorenim lobiranjem za litij skoro svakodnevnim nastupima u provladinim medijima šalju optimističke poruke o šansama za ekonomski napredak, počevši od šefa države Aleksandra Vučića, premijera Miloša Vučevića do aktualne predsjednice parlamenta i donedavne premijerke Ane Brnabić.

Ona je danas ponovila optužbe na račun oporbe za "lažnu zabrinutost" o okolišu i zdravlju ljudi, tvrdeći da temu litija koriste "isključivo za politički obračun" s Aleksandrom Vučićem i Srpskom naprednom strankom.

Ministar financija Siniša Mali, pak, nastoji uvjeriti javnost kako bi litij mogao donijeti Srbiji povećanje BDP-a u prosjeku od 10 do 12 milijardi eura godišnje.

Nasuprot tim uvjeravanjima i obećanjima da će država "transparentno voditi proces" u interesu zdravlja ljudi i okoliša, ekološki aktivisti, oporba i znatan dio stručne javnosti optužuju vladajuće da su s Rio Tintom u "duboko koruptivnom" odnosu te da krše Ustav i niz zakona, o planiranju i izgradnji, o poljoprivrednom zemljištu i šumama, do Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o studiji procjene utjecaja na okoliš.

Sudeći po najavama oporbe i ekoloških aktivista, u Srbiji slijedi niz prosvjeda protiv rudarenja litija, dok se istodobno inzistira na tome da na dnevni red u parlamentu bude stavljena Narodna inicijativa s 38.000 potpisa protiv iskopavanja litija, koja je podnesena prošle godine, ali je, kako tvrdi oporba, "nestala" u službama Skupštine Srbije.

Istodobno je u tijeku i međunarodna peticija kojom se traži zabrana iskopavanja litija, stopiranje projekta Rio Tinta i zahtijeva zaštita biodiverziteta i plodnog poljoprivrednog zemljišta.

Inzistira se na tome da bi rudarenje i prerada rude agresivnim kiselinama nanijeli izravnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu vodi, zemlji, zraku i desecima tisuća lokalnog stanovništva, a neizravno i vodotocima u slivu rijeka Drine i Save, koja se ulijeva u međunarodnu rijeku Dunav.

Peticiju čelnicima Srbije i zastupnicima Europskog parlamenta do sada je potpisalo više od 376.500 ljudi.