Foto: Hina, Screenshot: HRT

NA POLOVICI teritorija Bosne i Hercegovine u nedjelju će se provesti referendum na kojemu će se građani te zemlje, koji su istodobno državljani entiteta Republika Srpska, izjašnjavati žele li da se 9. siječnja nastavi obilježavati kao entitetski praznik, a njegova najava izazvala je najveću političku krizu u BiH od okončanja rata u toj zemlji 1995.,  pa čak i upozorenja o mogućim oružanim sukobima.

Odlukom Ustavnog suda BiH vlastima RS pripala je zadaća da entitetski zakon o praznicima usklade s presudom, no umjesto toga na poticaj vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik, Narodna skupština RS odlučila je raspisati referendum kojim se praktično osporava autoritet Ustavnog suda iako su njegove odluke konačne i obvezujuće.

Nesuglasice oko referenduma izazvale su oštre prijepore, pa čak i najavu mogućeg sukoba. Napetu atmosferu dodatno je podgrijao Ivica Dačić, srpski ministar vanjskih poslova, koji je rekao kako je Srbija spremna zaštititi sunarodnjake u BiH.

O čemu se zapravo radi, koliko su realne prijetnje ratom i što ovo sve skupa znači pitali smo Igora Tabaka, analitičara portala Obris- obrana i sigurnost.

Tabak smatra kako su prijetnje ratom tek političko prepucavanje, te kako ovaj cijeli slučaj u potpunosti ima političku, nikako vojnu dimenziju.

"Sa vojne strane tu se nema što komentirati. Ovo je uvelike politička stvar. Za razliku od politike koja je razjedinjena, vojska je u BiH ujedinjena. A sa druge strane, uvelike je razoružana zadnjih desetljeća. Tu ima jako malo teškog naoružanja koje je i dalje pod jedinstvenom kontrolom. Što se sitnijeg, ručnog oružja tiče, ogromna masa je prodana. Prema tome, ako gledamo vojno, u BiH ima malo tehnike i nedostaje novca. To su osnovni preduvjeti za vođenje rata, tamo jedva da postoje", smatra Tabak.

"Samim time ova cijela priča je kompletno u političkoj sferi i teško mi je zamisliti da se razlije u vojnu sferu. BiH je danas jako različita nego u doba sklapanja Daytonskog sporazuma. Kao što su mnoge druge stvari disfunkcionalne, tako je uvelike smanjena mogućnost ozbiljnijeg oružanog djelovanja", rekao je Tabak za Index.

Tabak: Za neki ozbiljniji sukob nitko nema novca

Tabak smatra da se u slučaju održavanja referenduma ništa posebno neće dogoditi s vojnog stajališta. Podsjeća da veliku ulogu u BiH još uvijek igra međunarodna zajednica koja se upravo u ovoj zemlji i zadržala da bi posredovala u ovakvim slučajevima. 

"To nisu stvari koje se rješavaju vojno. Osim toga, u BiH i dalje veliku ulogu igra međunarodna zajednica. Tamo postoji visoki izaslanik i međunarodna zajednica će prije ili kasnije morati preuzeti odgovornost. Mi u zadnje vrijeme gledamo situaciju da međunarodna zajednica uvelike ne ispunjava svoje dužnosti u BiH. Mislim da s obzirom na uređenje države nije primjereno praviti se kao da je sve na lokalnim akterima i glumiti da međunarodna zajednica ne treba snositi svoj dio odgovornosti. Na isti način na koji se svojedobno obračunavalo sa hrvatskom zajednicom Herceg- Bosnom ne bi bilo zgorega da međunarodna zajednica riješi banjalučke eskapade. Njihova uloga i je ostavljena da u slučaju ovakvih napetih situacija reagira, a ne da se to svede na odnose Sarajeva- Mostara i Banja Luke", rekao je Tabak za Index.

Osvrnuo se i na riječi Ivice Dačića o tome kako će Srbija štititi svoje sunarodnjake u BiH. Tabak smatra da su te izjave tek politički folklor za internu upotrebu unutar Srbije.

"Republika Srbija, kao i Hrvatska, je supotpisnica Daytonskog sporazuma. Druga je stvar bavljenje tom temom. Tu opet dolazimo do zaključka da ni vojska Srbije nije danas u situaciji u kakvoj je bila prije više desetaka godina i da ima resurse za neku intervenciju. To je sve političko pitanje i po mom mišljenju to su izjave za internu upotrebu, to je poigravanje političara s javnosti", zaključuje Tabak.

"U momentu kad Srbija ima 30-ak tisuća vojnika, Hrvatska 20-ak tisuća, a BiH još manje, to nisu resursi za neki veliki rat. Hrvatska vojska se smanjila jedno 15 puta. Puno ljudi i kod nas kad se spomenu vojne stvari sjeća se davnih dana, umjesto da sagleda današnje stanje. Sve je to daleko od bilo kakvih resursa za bilo kakvo ozbiljnije sučeljavanje", dodaje na kraju razgovora vojni analitičar za Index.