MINISTARSTVO zdravstva pokrenulo je pozive i projekte, vrijedne desetke milijuna eura, s ciljem jačanja primarne zdravstvene zaštite, opremanja ordinacija i privlačenja liječnika, a prvi se put otvara mogućnost da privatnici sudjeluju u programu specijalizacija.

Samo za opremanje primarne zdravstvene zaštite do kraja 2029. predviđeno je gotovo 59 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU fondova. Pozivi su upućeni županijama i Gradu Zagrebu, a partneri im mogu biti domovi zdravlja i zavodi za hitnu medicinu.

Novost je da se sredstva dijele prema jasnom ključu, gotovo 50 posto namijenjeno je ruralnim i brdsko-planinskim područjima, dok ostatak odlazi urbanim središtima. Na taj se način nastoji ispraviti dosadašnja praksa u kojoj su županije same raspoređivale sredstva, često na uštrb udaljenih mjesta.

Nova oprema, digitalni uređaji, vozila...

Kapitalna ulaganja, poput kupnje opreme, vozila i uređenja prostora, financiraju se kroz EU-ov Program konkurentnost i kohezija, dok se edukacija i specijalizacije liječnika podupiru iz Europskog socijalnog fonda.

Na popisu opreme nalaze se uređaji koji su postali obvezni u ordinacijama primarne zaštite. Riječ je o opremi za brzo prepoznavanje akutnih stanja u hitnim službama, digitalnim rendgenskim uređajima, ultrazvuku, ginekološkoj i stomatološkoj opremi.

Prvi put tu su i automobili za mobilne timove, uz već postojeće palijativne timove, sada i za nove mobilne psihijatrijske službe. Ovdje se, međutim, javlja problem jer EU kroz zelenu tranziciju potiče kupnju električnih vozila koja su znatno skuplja i zahtijevaju punionice. Zbog toga županije često kalkuliraju između električnih i klasičnih automobila, navode u Ministarstvu.

Do 30 posto sredstava može se koristiti i za građevinske radove

Svoje ordinacije na ovaj način mogu opremiti i privatni liječnici koji rade u zakupu prostora domova zdravlja. Njihove ordinacije također se mogu opremiti suvremenim uređajima, a oprema ostaje domu zdravlja nakon što liječnik ode u mirovinu. Time se jamči kontinuitet zdravstvene skrbi i bolja opremljenost sustava na dulji rok.

Do 30 posto sredstava može se koristiti i za građevinske radove, ali samo u smislu adaptacije postojećih prostora, a ne za gradnju novih objekata. Uz opremu, predviđen je i manji segment edukacije za korištenje novih uređaja.

Iz Europskog socijalnog fonda osigurano je 35,1 milijun eura za specijalističko usavršavanje liječnika u domovima zdravlja i županijskim zavodima za hitnu medicinu. Poziv je otvoren od 7. ožujka 2024. do kraja 2025., a projektni prijedlozi podnose se putem sustava eKohezija.

Specijalizacija obiteljske medicine stoji oko 120 tisuća eura

Prihvatljive su specijalizacije u jedanaest grana medicine, od obiteljske, pedijatrije i ginekologije do psihijatrije, neurologije i radiologije. Najniži iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 225 tisuća eura, a najviši gotovo pet milijuna. Sve djelatnosti specijalističkog usavršavanja prihvatljive su za financiranje do kraja 2029. godine.

Jedna specijalizacija obiteljske medicine, koja traje četiri godine, stoji oko 120 tisuća eura, odnosno oko 30 tisuća eura godišnje. Sredstva pokrivaju plaće specijalizanata i troškove njihova školovanja. Isplaćuju se u ratama svaka tri mjeseca, a moguće je i naknadno refundiranje sredstava za one koji su specijalizaciju započeli vlastitim financiranjem.

U slučaju opravdanih razloga, poput dugotrajne bolesti, rodiljnog dopusta ili smrti specijalizanta, država preuzima trošak prema EU, čime se uklanja rizik za specijalizanta da će morati vraćati sredstva ako iz opravdanih razloga ne završi specijalizaciju u predviđenom roku.

Prvi put specijalizacije i za privatne timove

Posebnu novost donosi poziv otvoren od 7. srpnja do 31. prosinca 2025., vrijedan 4,9 milijuna eura, koji se odnosi na liječnike zaposlene u privatnim timovima s ugovorom s HZZO-om, a koji su sastavni dio Mreže javne zdravstvene službe.

Ugovorni privatni liječnici i ustanove moći će prijaviti specijalizacije u obiteljskoj medicini, pedijatriji i ginekologiji. Privatna ordinacija ili grupna praksa može dobiti jednog specijalizanta, a privatna ustanova njih dvoje.

Nema naslijeđivanja ordinacija, no postoji mehanizam prijenosa

U Ministarstvu naglašavaju da formalno-pravno ne postoji nasljeđivanje ordinacija, ali postoji mehanizam njihova prijenosa kojim se osigurava kontinuitet rada. Kada liječnik ode u mirovinu, novi liječnik može otvoriti vlastitu praksu u istom prostoru i zatražiti ugovor s HZZO-om, uz potpise pacijenata koji žele ostati kod njega.

Također, zaposlenici domova zdravlja nakon godinu dana mogu zatražiti prelazak u privatnu praksu. Drugim riječima, iako nema zakonskog "nasljeđivanja", postoji mehanizam koji omogućuje da zaposlenik u privatnoj ordinaciji nastavi u njoj raditi kao nositelj privatne prakse.

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uvedene su mobilne ljekarne, šest vozila za kontinentalne županije i dvije brodice za zadarske otoke. Već sada opslužuju desetke manjih mjesta i otoka bez stalne ljekarne. Do sredine 2026. u rad će biti puštene i 33 mobilne ambulante, specijalizirana vozila opremljena poput ordinacija obiteljske medicine.

U pripremi je i Zakon o otocima

U njima će liječnik i medicinska sestra obilaziti udaljena sela i otoke, obavljati preglede, propisivati terapije i izdavati uputnice. Najveći broj vozila dobit će Vukovarsko-srijemska županija (tri), a ostale po jedno do dva vozila.

U medijima se proteklih dana spominjalo da bi liječnici na otocima mogli dobiti 30-postotnu stimulaciju, no iz Ministarstva zdravstva ističu da takav prijedlog još nije službeno razmatran. Početkom 2025. osnovana je radna skupina koja analizira načine za poboljšanje radnih uvjeta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Raspravlja se o administrativnom rasterećenju, boljim modelima ugovaranja, mentorstvu za mlade liječnike te o većem financijskom vrednovanju rada u primarnoj zaštiti. U pripremi je i novi Zakon o otocima, koji bi otočnim županijama trebao omogućiti izravna sredstva za zadržavanje zdravstvenog kadra, no konkretni postoci i iznosi još nisu definirani.