SVJETSKO gospodarstvo potresaju Trumpove carine, koje su izazvale strah od recesije, kako u Americi, tako i u ostatku svijeta.

Uvođenjem carina u visini i do 50 posto na uvoz iz ključnih trgovinskih partnera, uključujući Kinu i Europsku uniju, analitičari upozoravaju na porast inflacije, poremećaje u opskrbnim lancima i pad povjerenja potrošača, obilježja gospodarskog pada.

Gospodarski učinci Trumpovih carina

Te carine, koje su opisane kao najveće porezno opterećenje još od 1968. godine, već uzrokuju znatan gospodarski pritisak.

Analitičari JPMorgana procjenjuju da će te mjere povećati indeks potrošačkih cijena (CPI) u SAD-u za dodatna 2 posto u 2025., dodatno pogoršavajući ionako nestabilnu inflaciju. Deutsche Bank predviđa da će carine smanjiti rast BDP-a za jedan postotni bod, s očekivanih 2% na približno 1%.

Svjetska tržišta reagirala su nestabilno. Burzovni indeksi u Pekingu, Tokiju i Europi znatno su pali, dok su se investitori na Wall Streetu usmjerili prema sigurnijim imovinama poput državnih obveznica i zlata. Učinak se osjeća i izvan financijskih tržišta, procjenjuje se da će američka kućanstva godišnje platiti 700 milijardi dolara više zbog viših cijena potrošačkih proizvoda.

Osveta i trgovinski rat

Carine su izazvale i prijetnje protumjerama glavnih trgovinskih partnera. Kina, čiji izvoz u SAD sada podliježe carini od 54 posto, najavila je odgovor. Europska unija priprema vlastite protumjere. Te uzvratne akcije mogle bi dodatno smanjiti globalni trgovinski promet i produbiti gospodarsku krizu.

Što je recesija?

Recesija označava znatan pad gospodarske aktivnosti koji traje dulje od nekoliko mjeseci. Obično se definira kao dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta BDP-a, uz rast nezaposlenosti, smanjenje potrošnje i pad industrijske proizvodnje. Ekonomisti recesije mjere od vrhunca do najniže točke ekonomske aktivnosti.

Do recesije može doći iz više razloga:

• Gospodarski šokovi - nagli skok cijena sirovina (npr. nafte)
• Šok potražnje - pad potrošnje u široj populaciji
• Financijske krize - nekontrolirano zaduživanje ili stezanje kreditnih uvjeta
• Političke odluke - prekomjerno korištenje restriktivne monetarne ili fiskalne politike
• Psihološki čimbenici također imaju ulogu - pad povjerenja potrošača može smanjiti potrošnju i ulaganja, čime se dodatno pogoršava pad.

Zašto bi Trumpove carine mogle izazvati recesiju

Trumpova carinska politika nosi niz recesijskih rizika:

• Inflacijski pritisak - skuplji uvoz povećava cijene za građane i firme
• Poremećaji u opskrbnim lancima - rast troškova pogađa industrije ovisne o globalnom uvozu
• Pad potrošnje - veće cijene smanjuju kupovnu moć građana
• Globalne protumjere - trgovinski ratovi smanjuju obujam međunarodne trgovine i ulaganja
• Ekonomisti upozoravaju da bi se mogla javiti i stagnacija, kombinacija usporenog gospodarskog rasta i visoke inflacije, što dodatno otežava odluke središnjih banaka poput američkog FED-a.

Dok raste strah od recesije, političari se nalaze pod pritiskom da ublaže posljedice Trumpovih carina.

Fiskalni poticaji ili ukidanje carina mogli bi donekle ublažiti udarac, no sadašnja dinamika sugerira da SAD i globalno gospodarstvo čekaju ozbiljni izazovi. Razumijevanje pojma recesije i njenih uzroka ključno je za shvaćanje zašto ove politike izazivaju uzbunu među ekonomistima i na svjetskim tržištima.