"STEVE će to riješiti" - to je nada koja već mjesecima tinja u Ukrajini i Europi.

Američki predsjednik Donald Trump je tijekom svog govora u izraelskom Knessetu jasno poručio da je postizanje mira u Ukrajini njegov idući prioritet, kao i njegovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa. Trump se nada da će taj cilj biti lakše ostvariv od, kako ga je opisao, mira na Bliskom istoku, piše CNN.

Ipak, čini se da je mir u Ukrajini dalji no ikad od Trumpovog dolaska na vlast. Taktike koje su dovele do okončanja sukoba u Gazi teško su primjenjive u pokušaju zaustavljanja gotovo četverogodišnje ruske invazije. Jedina lekcija koja se može izvući jest da sila pobjeđuje i da su Sjedinjene Države i dalje sposobne nametnuti uvjete svojom moći. No, tu svaka sličnost prestaje.

Ključna razlika je u tome što je Trump u slučaju Izraela uvjerio saveznika, vojno ovisnog o SAD-u, da prekine rat koji je izazvao globalne osude. S druge strane, Rusija je povijesni američki suparnik koji se oslanja na Kinu, a svijet je podijeljen oko osude ruske invazije.

Trumpov tim bez jasnog plana

Ponesen uspjehom iz prošlog tjedna, Trumpov tim riskira da se izgubi u ukrajinskom pitanju. Planovi o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, koje je trebao formulirati državni tajnik Marco Rubio, i dalje su nejasni. Uloga izaslanika Witkoffa bila je umanjena sve do nedavnog uspjeha u Gazi, a europski saveznici izražavali su zaprepaštenje njegovim nerazumijevanjem ključnih detalja razgovora s Kremljom.

U Knessetu je Trump čak hvalio Witkoffovo neznanje o Rusiji prilikom prvog posjeta Moskvi, smatrajući sate provedene u slušanju Putinovih povijesnih žalopojki znakom učinkovitosti. Međutim, ruskog predsjednika neće uvjeriti blefiranje i samohvala, navodi CNN.

Prijetnja raketama Tomahawk

Ipak, postoji jedna lekcija koju je Trump mogao naučiti. Već tjednima razmatra mogućnost da europskim saveznicima dopusti kupnju projektila Tomahawk za Ukrajinu, koji bi se koristili za napade na ciljeve duboko u Rusiji. Kremlj je na to odgovorio tvrdnjom da bi takvim oružjem moralo upravljati američko osoblje i podsjetio da Tomahawci mogu nositi nuklearne bojeve glave.

Peskov je u nedjelju upozorio: "Sada je zaista vrlo dramatičan trenutak u smislu činjenice da napetosti eskaliraju sa svih strana."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je s Trumpom dvaput prošlog tjedna. Nakon razgovora je poručio kako Rusija pokazuje strah od mogućnosti da Ukrajina dobije Tomahawke. "Vidimo i čujemo da se Rusija boji da bi nam Amerikanci mogli dati Tomahawke, što je signal da upravo takav pritisak može djelovati za mir", rekao je Zelenski. "Dogovorili smo se s predsjednikom Trumpom da će se naši timovi, naša vojska, pozabaviti svime o čemu smo razgovarali."

Na pitanje hoće li poslati projektile, Trump je u nedjelju odgovorio neodređeno: "Vidjet ćemo… Možda. Mogao bih im reći da ako se rat ne riješi, da bismo vrlo vjerojatno, možda ne, ali možda bismo to učinili. Žele li oni (Rusija) da Tomahawci idu u njihovom smjeru? Mislim da ne."

Ukrajina i Europa već su se naslušale praznih prijetnji, kako od Putina, tako i od Trumpa i njegovog prethodnika Joea Bidena. Kada je Biden zaprijetio da će dopustiti Ukrajini korištenje raketa ATACMS kao odgovor na raspoređivanje sjevernokorejskih trupa, Kremlj je prijetio eskalacijom, no nije imao snage za snažan odgovor.

Slično tome, Trump je prijetio sankcijama Indiji i Kini zbog kupnje ruske nafte, ali ih je uveo samo Indiji. Da bi njegove prijetnje imale težinu, mora ih i provesti, jer su dosadašnja iskustva pokazala da se prazne prijetnje brzo razotkriju.

Jedini put do mira je sila

Ostaje nepoznanica koliku štetu Moskva mora pretrpjeti da bi se vratila za pregovarački stol. Neke ruske regije već se suočavaju s nestašicom plina zbog ukrajinskih napada na rafinerije, a gospodarstvo riskira pregrijavanje. No, brine li Putina trenutna popularnost i ekonomska situacija ili je usredotočen na dugoročni politički opstanak i povijesno nasljeđe?

Rizik za Trumpa je jasan. Za razliku od Netanyahua, kojem je mogao lako zaprijetiti smanjenjem pomoći, na Putina nema takav utjecaj. Sada mora dokazati da su njegove prijetnje silom - i ekonomskom i fizičkom - stvarne. U suprotnom, prijetnja Tomahawcima mogla bi završiti kao i prijetnja "sekundarnim sankcijama" - samo kao blef, a ne kao stvarno oruđe.

Čini se da je ovo jedina korisna lekcija za Trumpa, ona koju europski saveznici ponavljaju od početka: Kremlj reagira isključivo na silu. Za još jednu "mirovnu" pobjedu, Trump će morati pronaći snagu za ono čega se, čini se, najviše boji - izravno se i fizički suprotstaviti Putinu, zaključuje CNN u svojoj analizi.