DOK IRAN i Sjedinjene Američke Države održavaju drugu rundu ključnih nuklearnih pregovora u Rimu, optimizam oko mogućeg smirivanja napetosti polako blijedi zbog sve ozbiljnijih vojnih prijetnji i proturječnih signala. Američki predsjednik Donald Trump gotovo svakodnevno podsjeća Teheran na dvije mogućnosti: dogovor ili rat.

Razgovore danas vode iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči i posebni američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff, a odvijaju se u u rezidenciji omanskog veleposlanika. U pregovorima posreduje omanski šef diplomacije. To je drugi sastanak na ovoj razini od američkog povlačenja 2018. iz međunarodnog sporazuma o iranskoj nuklearnoj energiji, koji je predviđao nadzor nad aktivnostima Irana u tom području u zamjenu za ukidanje sankcija.

Dva izaslanstva su u dvjema odvojenim prostorijama između kojih omanski ministar prenosi poruke.

Trump u zadnji tren zaustavio izraelski plan

Američki predsjednik Donald Trump ranije je poručio da će Izrael predvoditi vojni odgovor ako pregovori propadnu. U srijedu je New York Times objavio da je Trump u zadnji tren odbacio izraelski plan za napad na iranska nuklearna postrojenja koji se trebao dogoditi već u svibnju. "Ne bih rekao da sam odbacio. Nisam u žurbi", rekao je Trump novinarima u četvrtak, komentirajući članak i dodajući kako želi pružiti šansu diplomaciji.

"Mislim da Iran ima priliku postati velika zemlja i živjeti u miru i prosperitetu... To mi je prvi izbor. Ako dođe do drugog izbora, bit će to vrlo loše za Iran." Nakon što su obje strane prvu rundu pregovora u Omanu opisale kao konstruktivnu, Trump je najavio da će "vrlo brzo donijeti odluku o Iranu".

Što je Iranu vratilo interes za pregovore?

Godine 2018. Trump je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma iz 2015., kojim je Iran pristao ograničiti svoje nuklearne aktivnosti i omogućiti međunarodne inspekcije u zamjenu za ukidanje sankcija. Tvrdio je da taj dogovor nije dovoljno snažno spriječio Iran na putu prema nuklearnom oružju te je ponovno uveo američke sankcije u sklopu strategije "maksimalnog pritiska", s ciljem prisile Irana na novi dogovor.

Iran je odgovorio odbijanjem pregovora i postupnim kršenjem odredbi sporazuma. Danas ima dovoljno visoko obogaćenog uranija za izradu nekoliko nuklearnih bombi, iako tvrdi da nema namjeru to učiniti. Prijetnja vojnom akcijom očito je imala ulogu u vraćanju Irana za pregovarački stol, iako Teheran tvrdi da ga je na pregovore potaknula isključivo činjenica da su američki zahtjevi ograničeni samo na nuklearna pitanja, piše BBC.

Na službenoj stranici vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija navodi se kako Iran nije popustio zbog straha od američkih ili izraelskih napada. Unatoč svemu, postizanje dogovora i dalje je neizvjesno.

Trumpov posebni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff, koji predvodi američki pregovarački tim, poručio je preko društvenih mreža: "Svaki konačni dogovor mora postaviti temelje za mir, stabilnost i prosperitet na Bliskom istoku, što znači da Iran mora zaustaviti i eliminirati svoj program obogaćivanja i razvoja nuklearnog oružja." Ta izjava stigla je samo dan nakon što je u intervjuu za Fox News sugerirao da bi Iranu ipak moglo biti dopušteno nastaviti obogaćivanje uranija, sve dok ono ne prelazi 3,67%, što je granica definirana sporazumom iz 2015.

"Ključ će biti provjera obogaćivanja i konačno nadzor nad mogućim razvojem oružja", rekao je.

Na njegove proturječne izjave reagirao je i iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči, naglasivši da će se "pravi stavovi pokazati za pregovaračkim stolom". "Spremni smo graditi povjerenje oko zabrinutosti zbog našeg obogaćivanja, ali samo obogaćivanje nije tema pregovora", poručio je.

Diplomatska ofenziva u punom jeku

Današnji pregovori u Rimu dolaze u trenutku pojačane diplomatske aktivnosti. Saudijski ministar obrane, princ Khalid bin Salman, posjetio je u četvrtak Teheran, noseći osobnu poruku kralja Salmana ajatolahu Hameneiju. Tom prilikom sastao se i s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom.

Iran je upozorio da će na svaku američku vojnu akciju odgovoriti napadima na američke baze u regiji, uključujući one smještene kod arapskih saveznika SAD-a. Istovremeno, Aragči je posjetio Moskvu i predao pismo Hameneija ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Iran i Rusija značajno su ojačali svoje vojne veze nakon početka rata u Ukrajini, a Teheran je optužen za opskrbu Moskve borbenim dronovima. Ruski parlament prije deset dana ratificirao je 20-godišnje strateško partnerstvo s Iranom, iako dogovor ne uključuje klauzulu o međusobnoj obrani.

U međuvremenu je direktor IAEA-e Rafael Grossi završio dvodnevni posjet Teheranu, gdje se susreo s iranskim nuklearnim dužnosnicima i šefom diplomacije, pokušavajući smiriti napetosti i obnoviti inspekcijske protokole.

Nepovjerenje i oprez

Otkad je Trump ponovno preuzeo dužnost početkom godine, ajatolah Hamenei stalno ističe da pregovori s Washingtonom nisu ni mudri ni časni. "Pregovarati s ovom administracijom nije ni logično, ni pametno, ni dostojanstveno", rekao je u govoru u veljači, samo nekoliko mjeseci prije nego što je ipak pristao na novu rundu pregovora.

Hameneijevo duboko nepovjerenje prema SAD-u vuče korijene iz Trumpova jednostranog povlačenja iz nuklearnog sporazuma, kampanje "maksimalnog pritiska" i atentata na generala Qassema Soleimanija 2020. u Iraku.

Vrhovni vođa izrazio je zadovoljstvo kako je prva runda pregovora protekla, no upozorio da ostaje "ni pretjerano optimističan ni pretjerano pesimističan". U više je navrata isticao kako će Iran odgovoriti na svaki napad na svoj nuklearni program.

Njegov savjetnik Ali Larijani otišao je i korak dalje, kazavši da bi Iran mogao biti "prisiljen" razviti nuklearno oružje ako bude napadnut. "Ne težimo oružju i nemamo ništa protiv nadzora IAEA-e, čak i na neograničeno vrijeme. No, ako nas bombardirate, Iran će morati preispitati svoju politiku. To nije u vašem interesu", poručio je Larijani na državnoj televiziji.

Izravni ili neizravni pregovori?

Obje strane imaju različitu verziju o načinu na koji pregovori teku. SAD tvrdi da se radi o izravnim razgovorima. Iran inzistira da su pregovori neizravni, uz Oman kao posrednika koji prenosi pisane poruke.

Nakon prve runde u Muskatu, Aragči je priznao da je "iz diplomatske pristojnosti" nakratko razmijenio nekoliko riječi s Witkoffom. Prema pisanju portala Axios, dvojica glavnih pregovarača razgovarala su čak 45 minuta.

Teheran želi tišinu i diskreciju. Washington pak traži javnu podršku, piše BBC.

Nakon pozitivnih izjava o prvoj rundi pregovora, vrijednost iranskog rijala skočila je za 20 %. Iransko vodstvo svjesno je nezadovoljstva zbog teških ekonomskih prilika i straha da bi novi val prosvjeda mogao dodatno destabilizirati zemlju. Za Islamsku Republiku, strah nije vezan samo uz bombe, nego i uz vlastite građane.