BIVŠI britanski premijer Tony Blair uključen je u razgovore o vođenju prijelazne vlasti u Gazi ako dođe do primirja, izvijestio je BBC. Blair, koji je 2003. godine uveo Veliku Britaniju u rat u Iraku, sudjeluje u visokim pregovorima sa svim stranama u cilju okončanja rata i planiranja budućnosti palestinskog teritorija nakon sukoba.

U središtu najnovijeg prijedloga, o kojem su razgovarali američki predsjednik Donald Trump i arapski čelnici u UN-u ovog tjedna, jest ideja da Gazom upravlja prijelazno tijelo uz potporu UN-a i zaljevskih zemalja, prije nego što vlast bude vraćena Palestincima.

Jedna od mogućnosti je da Blair vodi tu vlast, iako je njegova kancelarija naglasila da neće podržati ništa što bi protjeralo stanovnike Gaze.

Sastanak s Trumpom o planovima za Gazu nakon rata

U kolovozu je bivši briatnski premijer sudjelovao na sastanku u Bijeloj kući s Trumpom gdje su raspravljali o planovima za Gazu nakon rata, a američki specijalni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff opisao je sastanak kao "vrlo sveobuhvatan", no daljnji detalji nisu objavljeni, navodi BBC.

Nakon što je 2007. napustio dužnost premijera, Blair je nekoliko godina bio izaslanik za Bliski istok Kvarteta međunarodnih sila (SAD, EU, Rusija i UN), usredotočujući se na gospodarski razvoj Palestine i uspostavu uvjeta za rješenje s dvije države.

Kao premijer, Blair je donio odluku o sudjelovanju britanskih snaga u ratu u Iraku 2003., koji je bio predmet žestokih kritika u službenoj istrazi zbog djelovanja temeljenog na neprovjerenim obavještajnim podacima o postojanju oružja za masovno uništenje.

Odbačena uloga Hamasa u budućem upravljanju Gazom

Razgovori o njegovoj ulozi u prijelaznoj vlasti za Gazu dolaze nakon što je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas jučer izjavio da je spreman surađivati s Trumpom i ostalim svjetskim vođama na provedbi mira s dvije države. Abbas je odbacio ulogu Hamasa u budućem upravljanju Gazom i zahtijevao njihovo razoružanje, piše BBC.

Ranije ovog tjedna, Velika Britanija je službeno priznala državu Palestinu, zajedno s Kanadom i Australijom, što su slijedile i druge zemlje poput Francuske i Danske, dok su Izrael i SAD kritizirali taj potez kao "nagradu Hamasu".

Starmer je naglasio da ovaj diplomatski potez znači da Hamas nema budućnosti, uloge u vlasti ni sigurnosti te je suprotan njihovoj "mržnjom ispunjenoj viziji".

Izraelska vojska pokrenula je kampanju u Gazi kao odgovor na Hamasov napad na južni Izrael 7. listopada 2023., kada je ubijeno oko 1200 ljudi, uglavnom civila, a 251 osoba je uzeta za taoce.

Od tada je, prema podacima zdravstvenih vlasti pod Hamasovom vlašću, u izraelskim napadima u Gazi poginulo najmanje 65.419 ljudi. Komisija Ujedinjenih naroda za istragu izjavila je da Izrael počinja genocid nad Palestincima, što Izrael negira.