Sunce se ponaša čudno, a znanstvenici su zaintrigirani

SUNCE, naša zvijezda koja je inače sinonim za postojanost, u posljednje vrijeme pokazuje iznenađujuće ponašanje koje je zaintrigiralo znanstvenu zajednicu. Iako su astronomi još 2008. predviđali da ulazi u fazu relativnog mirovanja, čini se da Sunce ima druge planove, piše Futurism.
Nova studija NASA-inih znanstvenika, objavljena u časopisu The Astrophysical Journal Letters, otkrila je da je Sunce prkosilo očekivanjima i postalo znatno aktivnije, bilježeći porast broja sunčevih pjega i solarnih baklji.
"Svi znakovi upućivali su na to da Sunce ulazi u produženu fazu niske aktivnosti", izjavio je vodeći autor studije i NASA-in fizičar Jamie Jasinski. "Stoga je bilo iznenađenje vidjeti da se taj trend preokrenuo. Sunce se polako budi."
Neočekivani preokret
Znanstvenici su još od osamdesetih godina prošlog stoljeća primijetili da se aktivnost na površini Sunca postupno smiruje, a taj je trend kulminirao 2008. godine, kada je zabilježena "najslabija solarna aktivnost ikad". Na temelju toga, predviđalo se da će se stanje mirovanja nastaviti.
Međutim, poput logorske vatre koja iznenada oživi, Sunce je naglo promijenilo smjer. Tijekom sljedećih godina zabilježen je skok "različitih parametara plazme i magnetskog polja", a broj sunčevih pjega premašio je sva predviđanja.
Ciklusi aktivnosti i dugoročne zagonetke
Odavno je poznato da Sunce prolazi kroz periodične cikluse aktivnosti svakih 11 godina. U tom razdoblju, poznatom kao solarni ciklus, aktivnost raste do "solarnog maksimuma", nakon čega se smanjuje do "solarnog minimuma".
Ovaj 11-godišnji period dio je dužeg, 22-godišnjeg ciklusa poznatog kao Haleov ciklus, tijekom kojeg magnetski polovi Sunca zamijene mjesta.
No, Sunce prolazi i kroz znatno duža razdoblja mirovanja, poput onih zabilježenih između 1645. i 1715. te od 1790. do 1830. godine, kada su sunčeve pjege gotovo u potpunosti nestale. S obzirom na dugotrajno smirivanje od osamdesetih, znanstvenici su očekivali sličan scenarij, no umjesto toga svjedočimo ponovnom jačanju aktivnosti.
"Ne znamo zapravo zašto je Sunce prošlo kroz 40-godišnji minimum počevši od 1790. godine", rekao je Jasinski. "Dugoročni trendovi su mnogo manje predvidivi i nešto su što još uvijek ne razumijemo u potpunosti."
Zašto je ovo važno za Zemlju?
Pojačana solarna aktivnost izravno utječe na naš planet. Može ometati radio komunikacije, opteretiti električne mreže i poremetiti rad navigacijskih sustava.
U vrijeme nove svemirske utrke između Sjedinjenih Država i Kine, praćenje solarne aktivnosti ključno je za sigurnost svemirskih putovanja. Neočekivani solarni uvjeti mogu oštetiti letjelice i ugroziti zdravlje astronauta.
Osim praktičnih razloga, tu je i ona temeljna ljudska znatiželja. Sunce je izvor života na našem planetu i sprječava da Zemlja bude smrznuta pustoš. Stoga, svaka njegova zagonetka predstavlja pitanje od egzistencijalne važnosti.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati