Europski zaokret oko Rusije i Ukrajine. Sve manje nade u mir i kraj rata

RUSKA Federacija je ovog vikenda izvela tri velika zračna napada na Ukrajinu, koristeći bespilotne letjelice i balističke rakete. Ovo su bili najveći takvi udari od početka rata, po količini ispaljenih projektila i bespilotnih letjelica. Takvi napadi s ruske strane smatraju se odgovorom na ukrajinske napade dronovima, koji su proteklog tjedna neprestano izvođeni na ruskom teritoriju. Između ostalog, prekinut je i rad civilnog zrakoplovstva.
Iako su napadi bili masivni, prema službenim podacima, velik dio letjelica je oboren. Ukrajina službeno izvještava samo o štetama na stambenim zgradama i na civilnom sektoru. Istovremeno, mnogi analitičari sumnjaju da je bio tako visok postotak uništenih bespilotnih letjelica. Prema mnogim izjavama građana koje su analitičari iskoristili u svojim analizama, dronovi su bez otpora pogađali ciljeve, kao recimo tvornicu Antonov.
Ukrajina bez kvalitetne obrane
Iz svega toga slijedi veliki problem koji ima Ukrajina. To je nedostatak raketa protuzračne obrane. Ukrajina nema kapaciteta da odbije tako guste napade, jer jednostavno proizvodnja raketa tipa Patriot ne prati njenu potrošnju u Ukrajini. Prema pisanjima francuskog Le Mondea, streljivo za francuske SAMP-T je u potpunosti potrošeno. Dodatno, američki državni tajnik Rubio je izjavio da SAD neće moći isporučiti Patriote.
Uz to, Rusija je modernizirala bespilotne letjelice, dronove. Već neko vrijeme se piše o tome da dronovi lete više i da bolje manevriraju, što otežava obaranje. Osim toga, Rusija je povećala proizvodnju, piše se da bi uskoro mogli lansirati i do tisuću dronova dnevno.
Eskalacija
Iako je ruska strana pokrenula ovakve velike zračne napade kao odgovor na ukrajinske, vjeruje se da je eskalacija izravno povezana i s pregovorima u Istanbulu. Ukrajinski zapadni partneri ove ruske napade pokušavaju iskoristiti kako bi dodatno utjecali na predsjednika Trumpa da nastavi vojno pomagati Kijevu te da uvede nove sankcije. Čini se da je zadatak potaknuti američkog predsjednika da podrži ideju ultimativnog zahtjeva Kremlju od strane Europe i Kijeva na momentalni prekid vatre.
Unatoč pritiscima, američki predsjednik je podržao prijedlog ruskog predsjednika: prvo pregovori, zatim primirje. U tom smislu treba tumačiti izjavu predsjednika Trumpa u kojoj prilično oštro kritizira ruskog predsjednika. No, znakovito je da je Kremlj prilično mirno reagirao na tu izjavu, a masovni zračni napadi se prezentiraju kao odgovor na ukrajinske napade dronovima.
Izbjegavanje eskalacije
Iako Europa, Kijev i neki republikanci pokušavaju uvjeriti američkog predsjednika da podrži ultimativni zahtjev za prekidom vatre, SAD ima ozbiljnih argumenata da takve drastične poteze ne povlači. Ukoliko bi SAD dodatno sankcionirao Rusiju, pomoću tzv. sekundarnih sankcija, prvenstveno bi se narušio odnos SAD-a s Kinom i Indijom, najvećim svjetskim gospodarstvima koji kupuju rusku robu. To bi ugrozilo i nedavni carinski sporazum s Kinom.
Dalje, svaka daljnja opasnost od eskalacije, prijetnja nuklearnim ratom je nešto što američka administracija želi izbjeći. Trump je došao na čelo SAD-a sa stavom da će brzo ugasiti rat u Ukrajini te da će se fokusom na ekonomiju i trgovinu riješiti sukob. Američku administraciju ne zanima nastavak ili još gore eskalacija rata. Postoji struja unutar Republikanske stranke koja je zainteresirana za jače naoružavanje Ukrajine i generalno tvrđi stav prema Kremlju, ali trenutno nisu u većini, niti imaju mogućnost nametnuti takvu politiku.
Europa miče ograničenja?
S druge strane, Europa miče ograničenja kada je vojna pomoć u pitanju. Velika Britanija, Francuska i Njemačka su prema riječima njemačkog kancelara Merza ukinule ograničenja na isporuku oružja dugog dometa Ukrajini. Također, prema riječima kancelara Merza, SAD je isto tako ukinuo takvu vrstu ograničenja. Međutim, osim Merza, nitko još nije najavio takvu promjenu politike. Osim toga, Kremlj se nije previše osvrtao na tu izjavu, odnosno spomenuto je samo da takva politika smanjuje mogućnost pregovora.
Nastavak pregovora
Što se pregovora tiče, Ukrajina i Rusija su ispunili prvu točku, razmjenu ratnih zarobljenika. Prema dogovoru, ruska i ukrajinska delegacija bi trebale u nekom trenutku ponovno sjesti za stol i dogovoriti što dalje. Ipak, zapadni mediji procjenjuju da je ruska strana trenutno nezainteresirana za pregovore, zbog toga što očekuju slom ukrajinske obrane na istočnom dijelu fronta. Ruska vojska u Donjeckoj oblasti i dalje napreduje te se prema nekim informacijama vjeruje da bi se u neko dogledno vrijeme gradovi poput Pokrovska i Kramatorska mogli naći pod velikim ruskim pritiskom.
Drugo mišljenje jest da je Kremlj spreman za prekid vatre, ali da za to želi puno toga dobiti zauzvrat. Predsjednik Trump je već pokazao spremnost da poduzme korake prema Rusiji, od toga da se spominjalo priznanje Krima do ukidanja nekih sankcija. No to je naišlo na dosta negodovanja u zapadnoj javnosti, a i sam Kremlj je odbio zajednički plan Ukrajine, SAD-a i EU koji je Witkoff trebao predstaviti predsjedniku Putinu.
Europa i Kijev
Iako su američki predsjednik i SAD generalno ključni u pregovorima, glavnu riječ vodi Europa i Ukrajina. Preciznije rečeno, SAD ne može napraviti dovoljno ustupaka niti išta jamčiti ukoliko Europa i Ukrajina rezolutno odbijaju uvjete SAD-a. Šanse da će Ukrajina i Europa napraviti značajne ustupke u situaciji u kojoj se ukrajinska obrana drži i u situaciji u kojoj front, koliko god da je težak za ukrajinsku stranu, još uvijek nije pred urušavanjem, vrlo su male.
Osim toga, vraćajući se na izjavu njemačkog kancelara, rasprave u Europi i Ukrajini idu u potpuno drugom smjeru. Trenutno se razmatra povećanje vojne podrške Ukrajini i daljnje pooštravanje sankcija, na što zajednički pozivaju i američkog predsjednika. Unutar Europske unije se odustalo od mišljenja da je potrebno što prije zaustaviti rat u Ukrajini pod bilo kakvim uvjetima. U tom smislu, iako se najavljuje drugi krug pregovora, vrlo je teško procijeniti je li realna mogućnost da rat stane u skorije vrijeme.
