RUSKO-JAPANSKI rat bio je vojni sukob između Ruskog i Japanskog Carstva, uzrokovan suprotstavljenim imperijalnim ambicijama u Mandžuriji i Koreji. Glavne kopnene bitke vodile su se na poluotoku Liaodong i u blizini Mukdena u južnoj Mandžuriji, dok su se pomorske bitke odvijale u Žutom moru i Japanskom moru. Rat je završio porazom Rusije, na opće iznenađenje baš svakoga.

Nakon modernizacije tijekom Meiji obnove, Japan je postao industrijska sila s imperijalističkim težnjama. Rusija je, s druge strane, širila svoj utjecaj u Sibiru i Dalekom istoku, posebno izgradnjom Transsibirske željeznice i stjecanjem luke Port Arthur na poluotoku Liaodong. Japan je strahovao da će ruska ekspanzija ugroziti njegove interese u Aziji, posebno u Koreji. Nakon neuspjelih pregovora, Japan je odlučio poduzeti vojnu akciju.

Početak neprijateljstava

Rat je započeo iznenadnim japanskim napadom na rusku pacifičku flotu u Port Arthuru 8. veljače 1904. godine. Japanske snage su potom zauzele Koreju i prešle rijeku Yalu u Mandžuriju, gdje su nastavile s kopnenim operacijama. Opsada Port Arthura trajala je nekoliko mjeseci, a grad je pao u japanske ruke u siječnju 1905. godine.

Jedna od najznačajnijih kopnenih bitaka bila je Bitka kod Mukdena u ožujku 1905., gdje su japanske snage nakon teških borbi zauzele glavni grad Mandžurije. Na moru, Bitka kod Tsushime u svibnju 1905. bila je odlučujuća; japanska flota pod zapovjedništvom admirala Tōgō Heihachirōa uništila je rusku baltičku flotu, koja je stigla nakon sedmomjesečnog putovanja.

Zaključak rata i posljedice

Rat je okončan sklapanjem Ugovora iz Portsmoutha 5. rujna 1905., uz posredovanje američkog predsjednika Theodorea Roosevelta. Japan je dobio kontrolu nad Port Arthurom, južnim dijelom otoka Sahalin i priznat mu je pretežiti utjecaj u Koreji. Ova pobjeda označila je prvi put da je jedna azijska sila porazila europsku silu u modernom ratu, što je značajno promijenilo ravnotežu moći u regiji i potaknulo daljnje japanske ekspanzionističke ambicije.

Problemi doma

Poraz je doveo do unutarnjih nemira u Rusiji, pridonoseći Revoluciji 1905. godine, koja je dovela u pitanje vlast cara Nikole II. Romanova. Nikola je uspio preživjeti revoluciju. Na njegovu nesreću, Rusiju je uskoro dočekao puno veći izazov, zvan Prvi svjetski rat, koji Romanovi nisu preživjeli.