POLJSKA je najavila od 7. srpnja uvođenje graničnih kontrola prema Njemačkoj. Tom privremenom mjerom se želi "ograničiti i smanjiti nekontrolirani tranzit migranata u oba smjera", izjavio je poljski premijer Donald Tusk. Kontrole će se naime provoditi i na granici s istočnim susjedom Litvom. Taj je potez, rekao je Tusk, odgovor na njemačke kontrole. "Njemačku sam stranu već u ožujku upozorio i više puta razgovarao o tome s novim kancelarom."

Dosadašnji strpljiv stav njegove zemlje prema jednostranim kontrolama više se ne može održati, jer se sada, prema promijenjenoj praksi, ljudi vraćaju natrag u Poljsku, tvrdi Tusk. Migracijska politika bila je središnja tema tamošnje predsjedničke kampanje. Pobjeda desnog nacionalista Karola Nawrockog, koji je tražio strože kontrole na granici s Njemačkom, bila je težak udarac za Tuskovu vladu, piše Deutsche Welle.

Merz želi zajedničke kontrole sa susjedima

Njemački kancelar Friedrich Merz je na konferenciji za novinare rekao je da je pitanje migracija "zajednički problem koji želimo zajednički riješiti". Cilj su zajedničke kontrole unutarnjeg graničnog područja sa susjednim zemljama. Te bi kontrole trebale vrijediti i s njemačke i sa strane susjednih zemalja. "U potpunosti se slažemo da moramo suzbiti neregularne migracije i ilegalne prijelaze granice", rekao je Merz. Istovremeno je želja da ograničenja u prekograničnom prometu budu što manja.

Merz je potvrdio da je s Nizozemskom, Italijom i Danskom razgovarao o dodatnom pooštravanju pravila EU-a o migraciji. Ta je skupina, rekao je, u međuvremenu narasla na 21 državu. Kancelar je, s obzirom i na poljske prosvjede protiv njemačkih kontrola, naglasio da – za razliku od onoga što se prikazuje u poljskim medijima – "ne dolazi do vraćanja azilanata koji su već stigli u Njemačku natrag u Poljsku".

Kritike iz SPD-a

No na ovu novu politiku vlade u Berlinu kritika ne dolazi samo iz Varšave. Adis Ahmetović, glasnogovornik Socijaldemokratske stranke (SPD) za vanjsku politiku, prigovara Merzu da se oko pitanja graničnih kontrola nije dovoljno uskladio s europskim partnerima. "Reakcija Poljske sada pokazuje ono na što već godinama upozoravamo: upravo u osjetljivim pitanjima sigurnosti i migracija potrebna je bliska suradnja i pravovremeni dijalog sa susjedima",rekao je za Spiegel.

A Ahmetovićeva stranačka kolegica, zamjenica predsjednika kluba zastupnika SPD-a Sonja Eichwede, smatra da je bilo za očekivati da će Poljska uzvratiti istom mjerom na njemačko uvođenje kontrola. Istovremeno ona upozorava da su planirane poljske granične kontrole "ozbiljan korak unatrag za Schengenski prostor i slobodu kretanja", rekla je za list Rheinische Post.

Merkel kritizira Merza

Za riječ se javila i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se inače nakon odlaska s funkcije rijetko pojavljuje u javnosti. Ona se distancirala od prakse odbijanja izbjeglica koju provodi sadašnja vlada. U razgovoru za njemački javni servis WDR, Merkel je rekla: "Ako netko na njemačkoj granici kaže 'azil', mora mu se omogućiti pravni postupak. To može biti i na samoj granici, ali ta osoba mora dobiti postupak." Tako, kaže Merkel, ona razumije europske zakone.

Merkel je rekla i da također smatra da se ilegalna migracija mora ograničiti, ali je pritom je naglasila kako se o tome "mora razmišljati na europskoj razini."

Na tu kritiku odmah je reagirao i kancelar Merz. U jednoj televizijskoj emisiji on je najprije napomenuo da njegova vlada trenutačno "mora riješiti nekoliko problema koji su nastali u posljednjih deset godina", misleći pritom na probleme koje je Merkel izazvala svojom politikom prema izbjeglicama u ljeto 2015., prije deset godina. A potom je dodao: "Pokušavamo se pridržavati europskog prava. Ali: dok god je europsko pravo o azilu nefunkcionalno, moramo smjeti sami štititi svoje granice".

Merz, inače pravnik po struci, zna da čak i bivši predsjednik njemačkog Ustavnog suda Hans-Jürgen Papier smatra da Njemačka ne može biti prisiljena pustiti svaku osobu iz treće zemlje koja na granici podnese zahtjev za azil.

Pojačane njemačke kontrole

Njemačka od listopada 2023. provodi nasumične kontrole na granici s Poljskom kako bi zaustavila neregularnu migraciju. Po riječima kancelara Merza, otkako se ta praksa provodi, broj tražitelja azila u Njemačkoj se znatno smanjio.

Vlada s tom praksom nastavlja i nakon presude Upravnog suda u Berlinu u hitnom postupku. Sud je utvrdio da je onemogućavanje ulaska u Njemačku troje Somalaca tijekom kontrole na željezničkoj stanici u Frankfurtu na Odri na granici s Poljskom, do čega je došlo 9. svibnja, bilo protuzakonito. Savezno ministarstvo unutarnjih poslova tu presudu, međutim, smatra izdvojenim slučajem. Somalski državljani su tada vraćeni u Poljsku.

Sastanak čelnika vladajuće koalicije

Unatoč svim opreznim kritikama, nova njemačka migracijska politika u redovima koalicijskih partnera ipak nije najspornija tema. Stoga je malo vjerojatno da će o njoj biti riječi na današnjem susretu stranačkih čelnika Socijaldemokratske stranke (SPD) i Demokršćanske unije (CDU/CSU). U prvom će planu biti neke druge teme oko kojih se koalicijski partneri još nisu usuglasili.

Prije svega to je pitanje proračuna. Plan ministra financija Larsa Klingbeila (SPD) predviđa novo zaduženje od 850 milijardi eura do kraja izbornog razdoblja 2029. godine. U proračunu za 2025. godinu već je predviđeno gotovo 82 milijardi eura novog duga. Značajan dio tog novca ide za jačanje Bundeswehra, dok se u drugim područjima, unatoč posebnom fondu od 500 milijardi eura za infrastrukturu i klimatsku zaštitu, mora štedjeti. Gdje točno, predmet je spora između Unije i SPD-a.

Osim toga različite su i pozicije oko socijalnih izdataka. Dok se SPD želi profilirati kao stranka koja vodi računa o ljudima slabijeg socijalnog statusa, vodeći političari CDU-a i CSU-a kritizirali su uoči koalicijskog sastanka previsoke izdatke za te svrhe. "Troškovi za građanski dodatak (Bürgergeld) izmiču kontroli i prelaze 50 milijardi eura", rekao je predsjednik kluba zastupnika Unije Jens Spahn (CDU). Zbog toga je reforma Bürgergelda, dogovorena u koaliciji, sada prioritet za Uniju, rekao je on.

Osim toga razgovarat će se i o porezu na struju, koji je trebalo smanjiti za sve, a sada je to odlučeno samo za industriju, o eventualnom "omekšavanju" klimatskih ciljeva, te o odluci nedavnog stranačkog kongresa SPD-a da se pripremi pokretanje postupka zabrane desnoradikalne stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Demokršćani su protiv toga i smatraju da se AfD-u treba politički suprotstaviti kako bi se ponovno pridobili birače koji su im okrenuli leđa.