U RATU obilježenom nemilosrdnim napadima na civile, jedan od najtežih dogodio se 8. srpnja 2024. godine, kada su ruski raketni udari usmrtili najmanje 43 osobe diljem Ukrajine. Taj je dan postao jedan od najsmrtonosnijih u prošloj godini, a poseban šok izazvao je napad na dječju bolnicu Okhmatdyt u Kijevu, koji je najveću pedijatrijsku kliniku u zemlji pretvorio u ruševine. Upravo je taj događaj potaknuo 43-godišnjeg Tima, kineskog državljanina, da se pridruži ukrajinskoj vojsci, piše The Guardian.

Tim je u trenutku napada dostavljao pomoć na periferiji Kijeva kada je čuo zvuk rakete. Ubrzo je na mobitelu vidio vijest o pogođenoj bolnici te je s prijateljem Britancem odmah pohitao na mjesto događaja kako bi pomogao spasiocima. "Vidjevši odsječene udove, neke od njih dječje, počeo sam plakati", prisjetio se otac dvoje djece sa suzama u očima. "Razmišljao sam o vrsti bijesa koju kineski narod ima. Jednom kad se rasplamsa… Intenzivno je. Odlučio sam se pridružiti vojsci."

Više od godinu dana kasnije, Tim se nalazi u vojarni na jugu Ukrajine, gdje dizajnira dronove za kopnene snage. On je jedan od rijetkih Kineza koji su, prkoseći svojoj vladi i dominantnom javnom mnijenju, riskirali život kako bi se borili protiv invazije koju provodi Rusija, ključni geopolitički partner Pekinga.

Bijeg od beznađa u Kini

Timova priča počela je u srpnju 2023., kada je prvi put stigao u Ukrajinu. Mjesecima je iz Kine sa zabrinutošću pratio rat, povremeno donirajući novac za pomoć. "U to vrijeme bio sam nezaposlen u Kini. Samo sam želio otići u Ukrajinu kao volonter - vidjeti zemlju koja prolazi kroz teškoće i dostaviti donacije koje su mi mnogi moji bliski prijatelji dali", ispričao je. Preko agenta u Kini ishodio je poslovnu vizu i krenuo na dug put prema zapadu.

Poput mnogih kineskih dragovoljaca, Tima je motivirala kombinacija suosjećanja s Ukrajinom i rastućeg očaja zbog smjera u kojem ide njegova domovina. O emigraciji je razmišljao više od desetljeća. "Prije petnaest godina mogli ste vidjeti probleme, slobodno govoriti o njima, i bilo bi ljudi spremnih razgovarati o njima", rekao je Tim o Kini, dodajući da su ta vremena prošla.

O ratu u Ukrajini informirao se putem VPN-a, gledajući videozapise na YouTubeu, koji je u Kini blokiran. "Uopće ne čitam vijesti s kineskih web stranica… jer su tamošnje vijesti sve lažne", kazao je.

Službeni stav Pekinga i javno mnijenje

Iako Peking službeno tvrdi da je neutralan u sukobu i poziva na mir, kineski predsjednik Xi Jinping čvrsto stoji uz Vladimira Putina. Zapadni analitičari smatraju da bi Moskva teško mogla nastaviti rat bez kineske ekonomske potpore, a bilateralna trgovina između dviju zemalja dosegnula je rekordne razine od početka invazije 2022. godine.

Istovremeno, kineski državni mediji vode agresivnu propagandnu kampanju, okrivljujući SAD za krizu. Istraživanje Sveučilišta Manchester Metropolitan pokazalo je da je 80% anketiranih Kineza u prvoj godini rata imalo proruske stavove.

Ipak, autor istraživanja Tao Wang napominje da postoji i "znatan dio kineskog stanovništva suosjećajan s Ukrajinom koji je uglavnom zanemaren", jer se ljudi boje izraziti takve stavove.

Budućnost u sjeni rata

No, nije samo ideologija ono što ljude poput Tima, koji je bio nezaposleni automehaničar, privlači na bojište. Još jedan kineski dragovoljac, Fan, preselio se u Ukrajinu kako bi pobjegao od, kako kaže, beznadne budućnosti kod kuće. "Uglavnom nisam ništa radio kod kuće… Osjećao sam da ne mogu nastaviti živjeti tako neprimjetan život", rekao je 39-godišnji Fan, koristeći kineski izraz za pasivnu nezaposlenost. Pandemija mu je uništila posao i ostavila ga u velikim dugovima.

Nakon što je na internetu pročitao o Kinezima koji se bore za Ukrajinu, odlučio je i sam krenuti tim putem, ostavivši suprugu i kćer u Kini. Iako nema vojno iskustvo, dodijeljen je kao operater drona na istočnom bojištu, no zbog jezične barijere povučen je u pozadinu i sada čuva skladište. "Može biti malo usamljeno", priznaje, ali vrijeme krati učeći ukrajinski.

Povratak u Kinu za ove bi dragovoljce mogao biti opasan. Iako kineski zakon izričito ne zabranjuje pridruživanje stranim vojskama, mnogi se boje odmazde. Drugi kineski vojnik, poznat pod pozivnim znakom Brunko, otkrio je da je kineska policija već ispitivala njegovu obitelj o njemu.

Tim, pak, svoje vrijeme u Ukrajini vidi kao priliku za ostvarenje više ciljeva. Glavni mu je cilj, kaže, stvoriti novi život za sebe i svoju obitelj u Europi. "Drugo, želim pokazati svijetu da postoji mnogo Kineza poput mene. Želim da svijet ne odustane od Kine", poručio je. "Nemojte uvijek povezivati Kinu s negativnim stvarima. Zapravo, u Kini ima mnogo dobrih ljudi i mnogo pozitivnih ideja."