Ilustracija: AFP

UREDNIK Guardianove rubrike ekonomija, Larry Elliot, piše na svom blogu kako će ovotjedni pregovori u Grčkoj, u konačnom skoru biti pogubni za Grčku, ma kakav dogovor pao.

Grčku pritišću MMF, Europska centralna banka, i EU koji nadgledaju grčku ekonomiju iz jednog od luksuznih grčkih hotela, piše Elliot.

Međunarodni kreditori Grčke morat će se pomirit s tim da će dio grčkog duga ipak morati otpisati. Elliot smatra da su pregovori koji se vode u Grčkoj običan blef "Trojke" (MMF, ECB, EU).

"Trojka" i strani kreditori pritišću Atenu da prihvati dogovor koji će grčki dug smanjiti sa 180 posto na 120 posto BDP-a.

MMF-ova čelnica Christine Lagarde, upozorila je da obje strane mogu dosta izgubiti ako se pregovori  koji su prekinuti u petak potpuno uruše. Ako se to dogodi grčka vlada neće dobiti novi   bailout i za svega nekoliko mjeseci neće više biti u mogućnosti plaćati račune. To će pak dovesti do bankrota Grčke. Kreditori upozoravaju da bi to mogla biti pirova pobjeda, ako preveliki pritisak na Grčku urodi produbljenjem krize u Italiji i Španjolski.

Grčka vlada svjesna je toga da se u njenim rukama nalazi sudbina cijele eurozone, a možda čak i globalne ekonomije. Usprkos privremenim zastojima, izvjesno je da će između Grčke i "Trojke" ipak doći do dogovora (u kakvom god obliku).  Međutim otpis dijela duga vjerojatno neće biti dovoljan da bi imao ikakav utjecaj na realnu ekonomiju Grčke.

Stare obveznice bit će zamijenjene novima, no Costas Lapavitsas s fakulteta za Orijentalne i afričke studije u Londonu (SOAS) kaže da će reprogramirani dug biti podložan britanskom zakonu tako da grčki parlament neće moći mijenjati uvjete naplate.

"U Ateni je količina očaja u zraku sve veća", kazao je Lapavitsas te dodao da se također "osjeća velika ljutnja i mnogo straha".

"Trojka" se u u utorak vraća u Atenu na pregovore  koji se nastavljaju u srijedu. No, realno gledajući, jedino što se može dogoditi je da se grčka agonija produži tako što će se kupiti još malo vremena. Naime, nezaposlenost je viša od 18 posto, privatne i javne investicije samo što nisu potpuno kolapsirale, izvoz je slab, a potrošači štede ono malo novaca što im je ostalo. Ekonomisti smatraju da je Grčkoj potrebno puno veći oprost duga od ovog kojeg joj "Trojka" nudi kako bi grčko gospodarstvo dobilo realnu šansu za oporavak, piše Guardian.

Elliot dodaje kako je Grčka pouka zakonodavcima jednostavna: nemoguće je izvesti gospodarstvo na put oporavka rezovima i mjerama štednje. Udio javnog duga u BDP-u sastoji se od dva dijela, nacionalnog duga i veličine ekonomije. Ako se smanji ekonomija (a Grčka se smanjila više od 15 posto), nemoguće je smanjiti udio duga u BDP-u čak ni uz podizanje poreza i rezanje potrošnje.