NAKON što je farmaceutski div Merck prošlog tjedna iznenada otkazao projekt svog istraživačkog centra u Londonu, vrijednog milijardu funti, mnogi su kritičari uprli prstom u slabu podršku britanske vlade znanosti i strogu kontrolu cijena lijekova. Ipak, čini se da je zanemaren ključan faktor: Merckova odluka, koja uključuje i ukidanje 6.000 radnih mjesta diljem svijeta, nije samo odgovor na politiku Ujedinjenog Kraljevstva ili SAD-a, već i na jačanje Kine, piše The Guardian.

Kineska konkurencija prijeti divovima

Merckov najprofitabilniji proizvod je pembrolizumab, poznatiji pod trgovačkim nazivom Keytruda. Riječ je o imunoterapijskom lijeku koji od 2014. godine bilježi izvanredne uspjehe u liječenju teških oblika raka, poput melanoma, raka pluća i vrata maternice. Lijek funkcionira tako što "uči" imunološki sustav da napada stanice raka, a za pacijente bez drugih opcija, njegovi su rezultati često bili revolucionarni.

Međutim, Keytrudin patent istječe 2028. godine, a na tržištu se već pojavio snažan konkurent. Kineska tvrtka Akeso Biopharma razvila je lijek ivonescimab, koji je u kliničkim ispitivanjima, čiji su rezultati objavljeni u ožujku u časopisu Lancet, pokazao bolje rezultate od Keytrude, a uz to je i jeftiniji. Svjetska zdravstvena organizacija sada slične lijekove svrstava među esencijalne, čime Keytruda gubi svoj poseban status, pa ne čudi što Merck poduzima mjere za smanjenje troškova.

Stručnjaci upozoravaju da ovo nije samo prolazni trend, već posljedica dublje tehnološke promjene - prijelaza s tradicionalne farmacije, koja je proizvodila lijekove za masovno tržište, na biofarmaciju koja razvija personalizirane i skupe terapije. Richard Sullivan, profesor s King’s Collegea u Londonu, i istraživač Lewis Husain, ranije su ove godine istaknuli kako Kina, nekoć tek sljedbenik, danas postaje globalni lider u naprednim biofarmaceutskim tretmanima, čime iz temelja mijenja globalnu tržišnu utakmicu.

Udarac za britanske ambicije

Zatvaranje Merckovog centra i gubitak 125 radnih mjesta za znanstvenike novi je udarac za britanske biofarmaceutske ambicije, pogotovo nakon što je i AstraZeneca ranije odustala od proširenja istraživanja u Liverpoolu. Sir John Bell s Oxforda izjavio je za BBC kako mu čelnici industrije govore da Britaniju smatraju lošim ulaganjem. Oni traže veće subvencije, više cijene lijekova i brže odobravanje skupih terapija od strane nacionalne zdravstvene službe (NHS). S druge strane, takvi lijekovi pomažu malom broju pacijenata, a njihovo financiranje znači manje novca za zdravstvenu skrb ostatka populacije.

Globalna igra i prilika za Britaniju

Dodatni pritisak stvara i politika SAD-a, gdje Donald Trump zahtijeva da farmaceutske tvrtke proizvodnju vrate u Ameriku. Merck, sa sjedištem u New Jerseyju, vjerojatno će se prilagoditi tim zahtjevima. Slično postupa i AstraZeneca, koja je najavila pauziranje investicije u Cambridgeu, ali se zato obvezala uložiti 37 milijardi funti u istraživanje i proizvodnju u SAD-u do 2030. godine.

No, unatoč protekcionizmu, ovo je globalna industrija. Veliki igrači poput AstraZenece, Pfizera i Rochea već sklapaju poslove s kineskim tvrtkama za razvoj njihovih lijekova. Države će kupovati najučinkovitije lijekove koje si mogu priuštiti, a oni će sve češće dolaziti iz Kine. Stoga se Velika Britanija ne može oslanjati samo na staru strategiju. Umjesto jednostavnog podizanja cijena lijekova, mora analizirati konkurenciju i pronaći vlastite niše u kojima se može natjecati. Jedna takva prilika mogla bi se otvoriti povlačenjem SAD-a iz razvoja mRNA tehnologije, koja stoji iza najpoznatijih cjepiva protiv Covida.