PLANOVI za spašavanje polarnog leda i "popravak" klime uz pomoć tehnologije predstavljaju "pogrešnu" distrakciju od hitne potrebe za smanjenjem emisija stakleničkih plinova, navodi se u novoj znanstvenoj procjeni koja je ponovno potaknula raspravu o takozvanom geoinženjeringu, piše Sky News.

Arktik se zagrijava barem tri puta brže od ostatka planeta, što dovodi do porasta razine mora i povećava rizik od ekstremnih vremenskih uvjeta u Europi. Dok neki znanstvenici tvrde da je dobro došao svaki napor kako bi se spriječio klimatski slom, drugi upozoravaju na opasnosti tehnoloških rješenja.

"Privlačan prijedlog, ali uopće ne drži vodu"

Profesor Martin Siegert, glaciolog sa Sveučilišta u Exeteru, izjavio je za Sky News kako je korištenje tehnologije za rješavanje problema "lažno obećanje". Pregledom prijedloga, poput reflektiranja sunčeve svjetlosti ili postavljanja barijera protiv tople morske vode, zaključeno je da su takve metode preskupe, teško provedive u velikim razmjerima i mogle bi donijeti više štete nego koristi.

"To je privlačan prijedlog, ali uopće ne drži vodu", rekao je Siegert: "Zapravo je prilično opasno jer bi se neki ljudi mogli osloniti na to kao način da izliječe planet, ali mi jednostavno ne mislimo da je to održivo."

Izvješće je objavljeno u časopisu Frontiers in Science i analiziralo je tehnike poput raspršivanja čestica u atmosferu, postavljanja barijera na morsko dno ili dodavanja hranjivih tvari u oceane. Zaključak je da su sve metode nedokazane i mogu imati nepredvidive posljedice na okoliš.

"Ono što možemo učiniti da spasimo polarne regije jest smanjiti emisije stakleničkih plinova na neto nulu unutar sljedećih 30-ak godina. To će pomoći našim polarnim regijama i zasigurno će pomoći planetu", dodao je profesor Siegert.

Prvi testovi ipak kreću

S druge strane, britanski znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu pripremaju se ove zime provesti jedno od prvih ispitivanja geoinženjeringa na Arktiku, tvrdeći da se nijedna ideja ne smije isključiti. Planiraju koristiti pumpe za preplavljivanje površine plutajućeg leda smrznutom morskom vodom, u nadi da će led postati deblji i otporniji na ljetno otapanje.

Shaun Fitzgerald, direktor Sveučilišnog centra za popravak klime, ističe da se tehnologija mora testirati: "Ako to ostavimo 20 godina i klimatske promjene se nastave, a mi nismo napravili svoju zadaću i razmislili o potencijalnim opcijama, onda ćemo biti u užasnoj situaciji. Dugujemo budućim generacijama da ih opremimo s više znanja o ovome."

Projekt financira vladina Agencija za napredna istraživanja i izume (ARIA). Plan je postaviti četiri pumpe na kvadratni kilometar morskog leda, no dugoročna vizija uključuje čak milijun pumpi koje bi pokrile 10% arktičkog leda. "Nema malih brojeva kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena", zaključio je dr. Fitzgerald.