DJECA se širom Italije vraćaju u učionice nakon uobičajenih ljetnih školskih praznika, koji su u toj zemlji potrajali puna tri mjeseca, što je najdulji ljetni školski odmor u Europi.

No baš kad iscrpljeni roditelji s olakšanjem odahnu zbog povratka djece u škole učitelji ih obavještavaju da je, zbog klimatskih promjena prevruće za normalno učenje i pohađanje nastave, a neki pozivaju i na odgodu nastave. "Sunce koje prži u malim učionicama stvara efekt staklenika, zbog čega je temperatura nepodnošljiva", kaže Antonino Rinaldo, školski administrator u Palermu.

Toplinski valovi postaju sve intenzivniji i češći zbog klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem, a po podacima ministarstva obrazovanja samo šest posto talijanskih škola posjeduje klima uređaje. I dok se u nekim talijanskim regijama temperature postupno smanjuju, uvjeti na jugu i dalje su nemogući za rad zbog vrućine. 

Sparina i vrućina tijekom svibnja i lipnja "prava su borba", posebno za učenike koji polažu završne ispite, kazala je predsjednica sindikata učitelja ANIEF, Marcella Pacifica. "Ne možemo nastaviti s istim školskim kalendarom kao prije 50 godina jer se klima promijenila", ističe, dodajući da vrućina predstavlja rizik i za učitelje, od kojih je njih 55 posto u dobi od 50 ili više godina.

"Kad je prevruće, ugroženo je zdravlje naših učenika, a istodobno ne možemo zajamčiti ni kvalitetu obrazovanja" ako se učenici ne uspijevaju koncentrirati, rekao je Rinaldo.

Rekordno dugi ljetni školski praznici 

Datumi povratka djece u škole u Italiji variraju regionalno, a nastava počinje između 8. i 16. rujna. Na Siciliji, gdje se sljedeći tjedan očekuju temperature i do 33 °C neke su škole najavile da će u početku nastava završavati do podneva, rekao je Rinaldo za AFP.

Sardinija je prošle godine pozvala na nacionalnu raspravu o prilagodbi učionica klimatskim promjenama, a i druge regije suočene su s toplinskim stresom u školama. U predstojećem se razdoblju u većim gradovima poput Barija, Bologne, Firence i Napulja očekuju temperature oko 30 °C.

"Moramo dobro razmisliti, i ne samo u Italiji, već i u Europi, jer se klimatske promjene ne događaju samo u Italiji", upozorava Pacifico.

Prema podacima EU-ova programa Copernicus za klimatske promjene Europa se od osamdesetih godina prošlog stoljeća zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a temperature na kontinentu su se povećavale tijekom cijele godine. "Ljetni uvjeti sada započinju ranije u proljeće i traju dulje u jesen", rekla je za AFP viša znanstvenica u Copernicusu Francesca Guglielmo.

No ANIEF-ov poziv na produljenje školskih praznika kod roditelja je izazvao protivljenje i negodovanje. Italija trenutačno ima najdulje ljetne praznike u Europi: čak 97 dana u usporedbi sa 77 u Španjolskoj, 56 u Francuskoj i 44 u Njemačkoj, prema mreži za obrazovne informacije Europske komisije Eurydice.

Više od 76.000 ljudi potpisalo je peticiju koju je organizirala neovisna organizacija We World, a traže da se ljetni praznici skrate za mjesec dana. Aktivisti kažu da dugi odmor predstavlja svojevrsnu kaznu za djecu iz radničkih obitelji kojoj se ne može priuštiti odmor u ljetnim kampovima niti drukčiji oblik ljetovanja. 

Uložiti u poboljšanje školskih zgrada

Klimatizacija predstavlja trošak, no hladnije bi učionice omogućile školama da ostanu dulje otvorene. Italija, koja ima najviše cijene električne energije u odnosu na ostale veće europske ekonomije sporije uvodi klimatizaciju u odnosu na svoje južnoeuropske kolege.

Nunzia Capasso, nastavnica u srednjoj školi u Frattamaggioreu blizu Napulja AFP-u je rekla da vrućina predstavlja još veći problem za tinejdžere "koji se istodobno bore s 'podivljalim' hormonima".

"Ako je u učionicama vruće kao u krematoriju i sve se raspada, lako je jednostavno predložiti odgodu povratka u školu", rekla je. A više od polovine talijanskih škola je jako staro, znači izgrađeno između 1950. i 1992. i mnoge su energetski neučinkovite.

Kompleks u kojem Capasso predaje izgrađen je 2000. godine, ali materijalima loše kvalitete, "pa je ljeti prevruće, a zimi prehladno".

Škole u brojnim siromašnim dijelovima zemlje igraju ključnu ulogu u tomu da "spriječe djecu da se povlače po ulicama", rekla je. "Živimo u svijetu u kojemu je visok rizik ne samo od funkcionalne nepismenosti, već i od toga da su djeca prepuštena sama sebi."

Umjesto toga, pozvala je vladu i regionalne sile da ulože u objekte koji bi omogućili da škole ostanu otvorene "tijekom cijele godine".