PLENUM Filozofskog fakulteta (FF) u Zagrebu zatražio je danas od dekana Domagoja Tončinića da se javno očituje o odluci Stegovnoga suda koji je odbio njegov zahtjev za pokretanjem stegovnog postupka protiv troje studenata koje je suspendirao te da povuče suspenziju.

Troje studenata suspendirano je odlukom dekana Tončinića 16. listopada zbog sudjelovanja u prosvjedu protiv naplate participacija apsolventskih godina koji se održao 17. rujna. U tom je prosvjedu oko 50 studenata prekinulo sjednicu Fakultetskog vijeća.

Dekan je stegovni postupak pokrenuo zbog "osnovane sumnje počinjenja teže povrede dužnosti studenata" prema članku Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata Filozofskog fakulteta koji se odnosi na "nasilno ponašanje (fizičko i simboličko) prema nastavnicima, suradnicima i drugim radnicima fakulteta ili prema drugim studentima".

Studenti se pozvali na javno pismo

Stegovni sud FF-a u obrazloženju je istaknuo da je prosvjed jedan od alata iskazivanja nezadovoljstva koji se ne može smatrati povredom dužnosti studenata, no odluka Stegovnog suda da odbaci prijavu ne znači da je ukinuta i suspenzija studenata jer je odluka nepravomoćna. 

Pravomoćnom postaje ako uključene strane u idućih 15 dana ne ulože žalbu. Pravomoćnošću odluke suspenzija se uklanja, a bude li žalbi, dalje se provodi žalbeni postupak.

Plenum u priopćenju ističe da su "legitimnost protestnog djelovanja te neutemeljenost njihovog sankcioniranja prepoznale stotine studenata ovog i drugih fakulteta, profesori s više odsjeka na našem fakultetu, kao i stotine ljudi izvan akademske zajednice", pozivajući se na javno pismo u kojem se od Tončinića traži ukidanje suspenzije, a koje je potpisalo gotovo dvije tisuće osoba.

"Postupno guše svaku iskru kritičkog mišljenja"

"Poruka Domagoju Tončiniću i ostatku uprave je jasna: No pasarán!", stoji u priopćenju Plenuma FF-a. Plenum naglašava da je "zlouporaba ovlasti u vidu suspenzije troje studenata institucionalno nasilje u režiji Domagoja Tončinića i ostatka uprave".

"Takvo postupanje čelnih ljudi našeg fakulteta podrazumijeva postupno gušenje svake iskre kritičkog mišljenja i studentskog aktivizma, koji ova uprava tobože potiče.

No situacija na Filozofskom nije tek posljedica moći gladnih čelnika i osvećivanja studentima, već nužan alat u održavanju već desetljećima dugog procesa privatizacije javnih dobara te sustavnog i ekspanzivnog uskraćivanja temeljnih ljudskih prava, kao što je ono na obrazovanje, a koje se danas globalno odvija, pa tako i u Hrvatskoj", upozorava Plenum FF-a.

"Obrazovanje postaje luksuz privilegiranih"

Obrazovanje je pravo svih osoba i svima treba biti dostupno, bez obzira na njihove ekonomske, materijalne i društvene uvjete, uključujući i geopolitički položaj, etnicitet i/ili drugačije mogućnosti, naglašavaju.

To pravo se, kako upozoravaju, posljednja dva desetljeća sve više ugrožava neprekidnom komercijalizacijom obrazovanja, odnosno nametanjem studentima sve većeg tereta školarina, upisnina i ostalih "troškova studija", čime obrazovanje prestaje biti zajedničko dobro cijelog društva i postaje luksuz privilegirane manjine.