TVRTKA Elona Muska SpaceX zajedno s partnerima Palantirom i Andurilom trenutačno je jedan od glavnih kandidata za razvoj ključnih dijelova novog američkog proturaketnog obrambenog štita "Golden Dome" (Zlatna kupola), reklo je šest izvora bliskih projektu za Reuters.

Muskova kompanija, poznata po raketama i satelitima, udružila se sa softverskim divom Palantirom i proizvođačem dronova Andurilom kako bi ponudila rješenje koje uključuje satelitsku mrežu za rano otkrivanje i praćenje projektila. Projekt je izazvao velik interes među rastućom bazom tehnoloških startupa koji ulaze u obrambeni sektor.

Predsjednik Donald Trump je 27. siječnja, potpisujući izvršnu uredbu, naveo raketne napade kao "najkatastrofalniju prijetnju s kojom se Sjedinjene Države suočavaju".

Sve tri kompanije osnovali su poduzetnici poznati po podršci Trumpu. Musk je, prema podacima, donirao više od 250 milijuna dolara u svrhu njegove političke kampanje i sada djeluje kao posebni savjetnik predsjednika za smanjenje državne potrošnje kroz novoosnovani Odjel za učinkovitost vlade. Iako su signali iz Pentagona zasad pozitivni za SpaceX-ov konzorcij, izvori upozoravaju da je cijeli proces još u ranoj fazi i da bi konačne odluke mogle znatno promijeniti tijek projekta u narednim mjesecima.

Više od 1000 satelita i napadna flota

Prema planu koji su SpaceX, Palantir i Anduril nedavno predstavili dužnosnicima Bijele kuće i Pentagona, projekt predviđa lansiranje između 400 i više od 1000 satelita koji bi detektirali rakete i pratili njihov let, tvrde izvori. Uz to, planirana je i posebna flota od oko 200 satelita opremljenih projektilima ili laserima koji bi mogli obarati neprijateljske rakete. Prema tvrdnjama upućenih, SpaceX ne bi bio izravno uključen u naoružavanje satelita.

Jedan od izvora opisao je ove pregovore kao "odstupanje od standardnih procedura", uz napomenu da postoji osjetljiv odnos prema Musku zbog njegove savjetničke pozicije u vladi. SpaceX i Elon Musk nisu željeli komentirati sudjeluju li u razgovorima o vladinim ugovorima, a Pentagon je na upit Reutersa odgovorio samo da će predsjedniku "predstaviti mogućnosti u skladu s izvršnom uredbom i smjernicama Bijele kuće".

Na pitanje o projektu nisu odgovorili ni SpaceX, ni Palantir ni Anduril. Musk se nakon objave Reutersove vijesti kratko oglasio na svojoj društvenoj mreži X porukom: "To nije istina", bez dodatnog pojašnjenja.

Pretplata umjesto klasične kupnje?

SpaceX je predložio da vlada ne kupuje sustav, već da ga koristi kroz model pretplate - plaćajući pristup tehnologiji umjesto vlasništva nad njom. Ovaj model, dosad nepoznat javnosti, mogao bi omogućiti bržu implementaciju jer zaobilazi klasične i često dugotrajne postupke vojne nabave, tvrde dva izvora. No istovremeno bi vlada bila vezana dugoročnom pretplatom, izgubivši dio kontrole nad razvojem sustava i troškovima.

Neki dužnosnici Pentagona već su izrazili zabrinutost zbog takvog pristupa, koji je neuobičajen za projekte ove veličine i strateške važnosti. General američkih Svemirskih snaga Michael Guetlein, prema izvorima, razmatra opciju u kojoj bi SpaceX bio vlasnik i operater svog dijela sustava. Među alternativama su i potpuna državna kontrola nad sustavom ili državno vlasništvo uz operativno upravljanje privatnih izvođača.

Ako SpaceX i partneri dobiju ugovor, to bi bio veliki preokret u industriji vojnih ugovora, u kojoj tradicionalno dominiraju divovi poput Northrop Grummana, Boeinga, RTX-a i Lockheed Martina. Ove kompanije i dalje ostaju ozbiljni igrači u natjecanju, a Lockheed Martin je već pokrenuo promotivnu kampanju za svoj prijedlog.

Pentagon je zaprimio više od 180 ponuda od tvrtki koje žele sudjelovati u izgradnji Golden Domea, uključujući startupe poput Epirusa, Ursa Majora i Armade. Članovima Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući već su predstavljene pojedine ponude.

Ključnu ulogu u odlučivanju imat će zamjenik ministra obrane Steve Feinberg, bivši investitor iz privatnog sektora. Procjene pokazuju da bi cijena cijelog sustava mogla dosegnuti stotine milijardi dolara, a prva funkcionalna faza planira se već za početak 2026. godine, s punim kapacitetom nakon 2030.

"Vidjet ćemo hoće li SpaceX i partneri uspjeti"

Laura Grego iz organizacije Unija zabrinutih znanstvenika upozorava da bi takav sustav bio skup, ranjiv i mogao biti nadvladan većim brojem istovremenih napada, što bi zahtijevalo desetke tisuća satelita.

SpaceX cilja na tzv. "custody layer" - mrežu satelita koji bi detektirali lansiranja raketa i određivali predstavljaju li prijetnju SAD-u. Prema izvorima, preliminarna procjena troškova inženjeringa i dizajna iznosi između 6 i 10 milijardi dolara.

SpaceX je u posljednjih nekoliko godina lansirao stotine špijunskih satelita i prototipova koji bi se mogli brzo prilagoditi za potrebe Golden Domea. Prema internom memorandumu američkog ministra obrane Petera Hegsetha, Pentagon je ubrzao traženje prijedloga kako bi se što prije pokrenulo lansiranje satelitskih konstelacija.

Premda SpaceX ima prednost zbog svoje postojeće flote raketa i satelita, stručnjaci upozoravaju da još nije sigurno mogu li Muskove kompanije isporučiti kompletan sustav na kojem bi se oslanjala nacionalna obrana. "Vidjet ćemo hoće li SpaceX i partneri uspjeti", rekao je jedan od izvora. "Ovo je daleko složenije od bilo kojeg projekta koji su dosad vodili."

U međuvremenu neki demokrati u Kongresu izražavaju zabrinutost zbog Muskove dvostruke uloge.

"Kad najbogatiji čovjek na svijetu postane posebni vladin zaposlenik i može utjecati na tok milijardi dolara državnog novca prema svojim kompanijama, to je ozbiljan problem", rekla je senatorica Jeanne Shaheen, koja je predložila zakon kojim bi se zabranilo izdavanje državnih ugovora tvrtkama u vlasništvu takvih dužnosnika. Zastupnik Donald Beyer također je izrazio zabrinutost, naglašavajući da Musk ima "neviđen pristup povjerljivim informacijama" te da su svi mogući ugovori s njegovim tvrtkama "sumnjivi".