NAKON što je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nedavno objavio da se u europskim bolnicama sve brže širi opasna gljivica Candidozyma auris, nametnulo se pitanje kakvo je stanje u našim bolnicama jer u izvješću nije bilo podataka za Hrvatsku.

>>Europski centar oglasio alarm zbog opasne supergljivice koja se širi bolnicama

Ozbiljan alarm

Kako smo već pisali na Indexu, izvješće je izazvalo ozbiljnu zabrinutost jer se radi o patogenu koji je izuzetno otporan na lijekove, a sposoban je izazvati smrtonosne infekcije, osobito kod pacijenata s oslabljenim imunitetom. U bolnicama C. auris najčešće ulazi u organizam preko invazivnih medicinskih uređaja poput katetera, venskih kanila ili respiratora.

Brzo se širi i uzrokuje visoku smrtnost

C. auris prvi put je otkrivena 2009. godine u Japanu, gdje je izolirana iz uha pacijenta.

Od tada se proširila cijelim svijetom, a prema novom izvješću od 2013. do 2023. u zemljama EU-a i Europskog gospodarskog prostora prijavljeno je više od četiri tisuće slučajeva kolonizacije ili infekcije. Samo u 2023. registrirano ih je više od 1300 u osamnaest zemalja.

U nekim državama, poput Španjolske, Grčke i Italije, već je dosegla razinu regionalne endemičnosti, što znači da se više ne radi o izoliranim izbojima nego o stalnoj prisutnosti u bolnicama.

Budući da u prosjeku uzrokuje smrtnost u više od 50% slučajeva infekcije, ECDC je 11. rujna objavio alarm.

Stigla je i u naše bolnice

Kako u novom izvješću nije bilo podataka za Hrvatsku, poslali smo upite u najveće hrvatske bolnice imaju li svu potrebnu opremu za otkrivanje C. auris te je li u međuvremenu registrirana.

Prema podacima koje smo zaprimili do danas, otkrivena je u dvije velike hrvatske bolnice – u KBC-u Zagreb i KBC-u Split. U Osijeku nije otkrivena, a iz Rijeke za pisanja ovog teksta još nismo dobili odgovor.

U Zagrebu otkriven uvezeni slučaj

Na naš upit iz KBC-a Zagreb odgovorili su nam da je ondje postavljena sumnja na C. auris jučer, 17. 9. 2025. g. kod hospitaliziranog pacijenta koji je premješten iz jedne europske bolnice.

"Promptno su poduzete preporučene epidemiološke i terapijske mjere prema trenutačno važećim smjernicama u cilju prevencije širenja C. auris", ističu u dopisu.

Pritom ističu da se u KBC-u Zagreb provode sve zdravstvene mjere u borbi protiv gljivičnih infekcija koje obuhvaćaju mjere i postupke u primarnoj i sekundarnoj prevenciji nastanka bolesti kao i sve mjere i postupke liječenja nastalih invazivnih gljivičnih infekcija.

"Bolesnici kojima se pružaju zdravstvene usluge u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, dijagnostici, Klinikama, Zavodima i stacionarnim odjelima KBC Zagreb uzimaju se uzorci krvi, tkiva i tjelesnih tekućina prema kliničkoj indikaciji i obrađuju se mikološki prema najsuvremenijim raspoloživim metodama identifikacije gljivičnih patogena i testiranja osjetljivosti na antifungike prema međunarodnim smjernicama, uvažavajući pojavu Candidozyma auris u svijetu i činjenicu da ju je WHO još 2022. godine proglasila kao "critical priority pathogen".

Na KBC Zagreb se koriste već godinama najsuvremenije raspoložive metode za identifikaciju gljivičnih patogena kao što je npr. MALDI-TOF i testiranje osjetljivosti na antifungike.

Pacijentima koji su u riziku za pojavu invazivnih gljivičnih infekcija kao i eventualnim kontaktima alertnog gljivičnog patogena redovito se šalju nadzorne kulture na mikološku obradu kako bi se potencijalni patogeni detektirali još u fazi kolonizacije, odnosno u fazi prije nastanka bolesti. U slučaju dokaza alertnog mikroorganizma preporuča se kontaktna izolacija, dezinfekcija okoline preporučenim dezinficijensima i metodama i uzimanja nadzora kontaktima (prema smjernicama ECMM,ISHAM i ASM-a objavljenim u veljači 2025.) iako se redovite nadzorne kulture uzimaju barem jednom tjedno", tumače iz KBC-a Zagreb.

U priopćenju ističu da Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju, prevenciju i kontrolu infekcija KBC-a Zagreb od 2018. ima status Srebrnog centra izvrsnost ECMM-a (European Confederation for Medical Mycology) te da na stručnom i znanstvenom polju sprječavanja i liječenja invazivnih gljivičnih infekcija usko surađuje s priznatim europskim centrima.

U KBC Split otkrivena dva slučaja

Iz Splita su nam odgovorili da mogu potvrditi da je u njihovom Kliničkom bolničkom centru prisutnost C. auris potvrđena kod dvije osobe.

"Poduzete su adekvatne terapijske i epidemiološke mjere koje su indicirane u slučajevima infekcija otpornim mikroorganizmima. Hospitalizacija osoba i dalje je u tijeku te se liječe po pravilima struke", ističu u priopćenju.

U Osijeku nije otkrivena

U ime KBC-a Osijek dobili smo odgovor prof. dr. sc. Domagoja Drenjančevića, dr. med. koji kaže:

"U KBC-u Osijek imamo mogućnost rane dijagnostike i praćenja infekcija uzrokovanih s C. auris, kao i dokaza i identifikacije ovog uzročnika najsuvremenijim metodama (molekularnim merodama (PCR) i masenom spektrometrijom – MALDI-TOF MS), nakon kultivacije uzorka i izravno iz hemokultura (nakon prodora u krv) te ova vrsta još uvijek nije detektirana u našoj bolnici."

Na što je sve C. auris otporna i što to znači?

C. auris pokazuje visoku razinu otpornosti na tri glavne klase antifungalnih lijekova: azole (uključujući flukonazol), poliene (npr. amfotericin B) i echinocandine, što znači da su standardne terapije često neučinkovite ili djeluju ograničeno.

Ova otpornost značajno otežava liječenje jer zahtijeva upotrebu skupljih, toksičnijih ili eksperimentalnih lijekova, često uz dulji boravak u bolnici i strogi nadzor. Time se povećavaju troškovi zdravstvene skrbi, a infekcije postaju sve teže za kontrolirati, osobito u jedinicama intenzivne njege. S obzirom na ove izazove, sve je očitije da se otvara novi front borbe protiv "supergljivica", usporediv s onom koju već godinama vodimo protiv superbakterija otpornih na antibiotike.

ECDC predlaže hitne mjere suzbijanja

U spomenutom izvješću, ECDC je, među ostalim, izdao niz preporuka za sprječavanje daljnjeg širenja C. auris u zdravstvenim ustanovama.

Izvješće naglašava potrebu za uspostavom snažnih nacionalnih sustava nadzora, kako bi se omogućilo pravodobno otkrivanje i praćenje slučajeva C. auris.

ECDC također ističe važnost ranog otkrivanja i prijave kako koloniziranih tako i inficiranih pacijenata. Kada se slučaj C. auris potvrdi, bolnice bi trebale odmah poduzeti stroge kontrolne mjere — uključujući izolaciju zaraženih osoba, uporabu osobne zaštitne opreme (rukavice, pregače, maske) te intenzivno čišćenje i dezinfekciju svih prostorija i opreme koje su bile u kontaktu s pacijentom.

Osim toga, poziva se na jačanje laboratorijskih kapaciteta, uključujući osnivanje referentnih laboratorija, kako bi zdravstvene ustanove diljem Europe imale mogućnost pravovremene dijagnostike i identifikacije ove gljivice.

Prema ECDC-u, pravovremena i koordinirana reakcija presudna je za sprječavanje bolničkih epidemija, koje bi mogle imati ozbiljne posljedice za pacijente i zdravstveni sustav u cjelini.