HRVATSKA je javnost i dalje potresena ishodom teške prometne nesreće na autocesti Rijeka-Zagreb u kojoj su život izgubile tri osobe i šestomjesečna beba.

Policija je utvrdila kako je za nesreću kriv vozač Renaulta Thalie sisačkih registarskih oznaka 60-godišnji Marin Butković, koji je nepropisno pretjecao.

On je pretjecao na oko 200 metara od tunela Sopača na poluautocesti Rijeka-Zagreb dva automobila preko pune crte i u 18.45 izravno udario u kombi zagrebačkih oznaka koji je dolazio iz suprotnog smjera. Kombi, koji je vozio 22-godišnji Ante Knežević, je izletio s kolnika, a Thalia se zarotirala te je u nju bočno udarila nailazeća Renault Laguna riječkih registarskih oznaka. Thalia i Laguna u sudaru su se zapalile, a od njihovih dijelova oštećeni su još jedno teretno i jedno osobno vozilo. 

Ante Knežević, s kojim su u kombiju bile još tri osobe, od teških je ozljeda preminuo u bolnici otprilike sat i pol nakon nesreće.

Na licu mjesta poginuli su i 34-godišnji Zlatko Lukiški i njegov šestomjesečni sin Bartol, koji su bili u Renault Laguni, te vozač koji je i skrivio nesreću.

U automobilu Renault Laguna bila je i Ivana Lukiški, supruga i majka poginulih Zlatka i Bartola, koja je teško ozlijeđena i ne zna za smrt svojih bližnjih.

Tri osobe iz kombija također su zadobile tjelesne ozljede, dvije lakše, dok je jedna osoba iz kombija teško ozlijeđena.

U temi dana NOVE TV o porastu teških incidenata na hrvatskim cestama govorio je doktor Željko Marušić, stručnjak za promet.

"Nesreća se mogla izbjeći da smo prije napravili cestu u punom profilu. Rok izgradnje treba biti ispoštovan. Ova je autocesta najnesigurnija prometnica jer vozači po njoj voze kao po pravoj autocesti, mada se ona po pitanju sigurnosti,  s njom ne može porediti. Sve to ipak ne opravdava vozača koji je napravio niz prekršaja. Dogodio se niz zaista nesretnih okolnosti, vozila su se na koncu i zapalila, što implicira na njihovu neispravnost." - kazao je Marušić.

Statistika s hrvatskih prometnica i dalje je crna a Marušić tvrdi kako se mnoge stvari mogu poboljšati uvođenjem registara crnih točaka.

"Iako, sve državne ceste mogu postati crnim točkama ako po njima cirkulira previše kamionskog prometa. Pravi primjer za to je stara Karlovačka cesta, umjesto koje bi vozači kamiona trebali koristiti autocestu Zagreb - Karlovac. Pogledamo li naš promet, crnih točaka ima tamo gdje ih ne bi smjelo biti. Treba odrediti kritična mjesta, složiti popis i sustavno rješavati jednu po jednu. Često se događa da kad saniraš jednu crnu točku, na drugom mjestu nastaje nova. Neophodno je, iz tog razloga, stalno unaprijeđenje prometnica." - nastavlja Marušić.

Marušić se osvrnuo i na česte tehničke pogreške koje rezultiraju prometnim nezgodama i gubicima ljudskih života, a koje još češće nisu sankcionirane.

"Ovdje bih spomenuo prometne nesreće na Moravskoj cesti i kod Stankovaca, koje su rezultat nekvalitetnog asfalta proizvedenog krivom tehnologijom. Kad nema kiše, takva cesta nije sigurna, a kad pada kiša cesta se pretvara u pravo klizište. Sankcija vrlo često nema i to je gorući problem. Za smrt osoba koje su poginule jer su naletile na zaleđenu cestu, koja prvotno nije bila posuta solju, nitko nije odgovarao. Ima čak i situacija gdje je policija podnijela krivičnu prijavu, koja dalje nije procesuirana. Zbog toga i dalje tvrdim kako je najveći problem našeg prometa zapravo pravosuđe. Nedopustivo je da isti vozač u nizu napravi deset teških prekršaja i prođe nekaženjeno." - zaključio je Marušić.

D.R./A.H.
Foto: Dnevnik.hr