DRUŠTVENI okvir u kojem živimo i koji kreiramo, među kojima su patrijarhat, antirodni pokreti, molitve za čedno odijevanje, poticanje štetnih rodnih stereotipa te propitivanje žrtve, direktno utječe na stopu nasilja i femicida nad ženama, istaknuto je na okruglom stolu Možemo u saboru.

Saborska zastupnica Možemo Ivana Kekin rekla je uvodno na okruglom stolu na temu Antirodni pokreti i nasilje nad ženama kako je Hrvatska zemlja s izrazito visokom stopom femicida, a koje se i dalje doživljava kao incidentno nasilje, poručivši da društveni okvir u kojem živimo direktno utječe na stopu nasilja nad ženama. 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da antirodni pokreti u Hrvatskoj, koji se prvenstveno zalažu za vodeću društvenu ulogu rezerviranu isključivo za muškarce kao prirodne vođe, a gdje se uloga žene svrstava na razinu majke, kućanice, njegovateljice, odgajateljice, u svojim aktivističkim formacijama koriste vjerski nauk.

Time daju veći legitimitet svojim vrijednostima i pokretima kojima žele utjecati na društvenu svijest sukladno njihovim idejama koje idu ka retradicionalizaciji društva.

"Ženina odluka je glavni okidač za brutalizaciju nasilja i femicid"

Ljubičić je također navela kako molitveni događaji na glavnim trgovima dovode do kolateralnosti ženskih ljudskih prava jer su usmjereni na očuvanje vrijednosti patrijarhalnog poretka gdje su muškarci autoriteti i nositelji odluka.

Upozorila je kako analize femicida pokazuju da je upravo ženina odluka da odluči napustiti obiteljsku ili partnersku zajednicu, protivno odluci "glave obitelji", glavni okidač za brutalizaciju nasilja i femicid. 

"Korijeni rodno uvjetovanog nasilja nalaze se upravo u takvim neravnopravnim odnosima moći, odnosno očekivanim ulogama žena i muškaraca danas u društvu", istaknula je, dodavši kako na to ukazuje nesrazmjer nasilja koje podnose žene u 75 posto slučajeva.

Navela je da je lani ubijeno devet žena, od čega su njih pet ubili intimni partneri, a na polovici ove godine imamo šest ubijenih žena, dvije od intimnih partnera i dva pokušaja ubojstva od intimnih partnera. 

Sarnavka: Većina se proglašava ugroženom od manjine

Predsjednica Zakladne uprave Solidarne Sanja Sarnavka zanimljivom je ocijenila pojavu, za koju je navela kako je počela referendumom o braku iz 2013., da radikalni predstavnici većine, većine s obzirom na broj katolika, sebe proglašavaju ugroženima od manjine.

"Imamo naopaki svijet u kojem se koncept zaštite ljudskih prava koristi da se pokušaju obraniti oni koji žele da mi svi mislimo na isti način i da njih podržavamo. To trebamo posebno naglašavati", ocijenila je. Oni izokreću i simplificiraju stvari te siju strah, pogotovo u pogledu rodnih studija.

"Ako sjednete u avion danas i odete u Saudijsku Arabiju ili Afganistan, vi ćete vidjeti da je sasvim različito biti žena u Hrvatskoj, Skandinaviji ili u Saudijskoj Arabiji. Time se bavi rod, a ne time da ugrožava naše temeljne vrijednosti", istaknula je Sarnavka.

"Molitelji napadaju osnovna ljudska prava žena"

Odvjetnica Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić složila se da molitelji na trgovima svake prve subote u mjesecu, kao i oni ispred državnih bolnica, napadaju osnovna ljudska prava te temeljne slobode i integritet žena. 

"Faktično se radi o novim oblicima govora mržnje prema ženama koji su kamuflirani u molitvu jer proklamacije današnjih ratnika, vitezova i duhovnih vođa imaju svoje neporecive korijene u davnoj prošlosti kada su žene bile podčinjene kao ropkinje, spaljivane kao vještice", istaknula je.

Bezbradica Jelavić je ocijenila kako se radi o zloupotrebi prava na slobodu okupljanja, istaknuvši kako takva događanja na gradskim trgovima imaju "apsolutno direktan podržavajući utjecaj na neprihvatljive nasilne obrasce ponašanja muškaraca prema ženama jer zalaganje za čednost je zapravo zalaganje za krotkost, poniznost i trpljenje, a ne za Ustavom garantiranu ravnopravnost".

Poručila je i kako je država dužna biti aktivna i zauzeti jasan stav kada je riječ o nasrtajima na temeljne vrednote Ustava.

Blažević: Umreženi globalni pokreti

Upravitelj Zaklade Solidarna Ivan Blažević govorio je o tome kako je riječ o dobro umreženim globalnim pokretima s netransparentnim financiranjem, a čije inicijative s vremenskim odmakom dolaze i u Hrvatsku.

"Iste inicijative vidite u Europi, u Južnoj Americi, u SAD-u, u Africi. Posvuda koriste potpuno jednak narativni diskurs. Primjerice, nismo mi za zabranu pobačaja, mi smo za život. Nismo mi za submisivnost žena, mi smo za duhovni autoritet muškaraca. Koristi se afirmativni ton, to ćete vidjeti u svakoj zemlji", istaknuo je. 

Dodao je kako se najviše fokusiraju na zdravstvo, obrazovanje i kulturu, da su dobro umreženi te su financijski spojeni sa zakladama američkih radikalnih republikanaca i ruskih organizacija i oligarha.

Pri tome je ocijenio kako je to u slučaju Amerike riječ o izvozu radikalne fundamentalističke ideologije, što će oni nazvati evangelizacijom, dok to Rusi financiraju jer "u Europi financiraju sve što će dovesti do nereda i podjela".

Blažević je također iznio sumnje u financiranje Zaklade Vigilare koja radi u Hrvatskoj, jer postoje diskrepancije u financijskim izvještajima vezanim za prihode i priljeve, gdje je, primjerice, 2022. proknjižen prihod od 4.9 milijuna kuna, a na račun im je sjelo 19 milijuna.

"Samo na razini zadnjih pet godina, to je 56 milijuna kuna, odnosno 7.5 milijuna eura, koje su došle u jednu organizaciju, ne znamo otkud, ne znamo ni gdje su, ni za što su potrošene niti kako je to knjiženo. Ovo ću danas poslati i Ministarstvu financija pa neka institucije rade svoj posao", istaknuo je.

"Ne možemo biti tolerantni prema netolerantnima"

Saborska zastupnica Dalija Orešković (DO i SIP) u raspravi je također rekla kako je pojava klečavaca na trgovima suprotno Ustavu i da je država propustila zaštititi svoj ustavno-pravni poredak. "Više se ne radi o nekom obliku tolerancije, ne možemo biti tolerantni prema netolerantnima", ocijenila je.

Saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo) istaknula je praktične implikacije na živote žena, pogotovo u pogledu silovanja i sudskog instituta "doprinosa žrtve", gdje sud gleda kako je žrtva bila odjevena, gdje je bila, što je radila, je li pila alkohol i slično, a koji se koristi za umanjenje kazne zatvora počinitelju.

Zastupnica Dragana Jeckov (SDSS) navela je kako je priča o rodnim studijima dodatno dotaknula novo dno jer je netko otkrio da je uvažena profesorica pripadnica srpske zajednice.

"Zaista smo dotaknuli novo dno i dozvolili svima onima desno orijentiranima ne da nam kreiraju politike, nego da nam kreiraju živote. Podsjetit ću samo da su postojali svojevremeno režimi koji su se upravo na ovome zasnivali, a to je da su diskreditirali osobe samim tim što su pripadnici određene zajednice", upozorila je.

Poručila je kako se tome treba oduprijeti jer "danas smo to mi, Srbi, a sutra žene i drugi".

Okrugli stol DP-a radi zamjene teza

Možemo je svoj okrugli stol održao u isto vrijeme kao i Domovinski pokret u suradnji s udrugom U ime obitelji Željke Markić na temu Predstavljanje Izvješća o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini.

U raspravi je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić o okruglom stolu DP-a navela kako su navodi u izvještaju netočni i da je riječ o zamjeni teza.

Predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Igor Peternel prozvao je pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova zašto se nije odazvala na njihov okrugli stol, nego je poslala zamjenika, ali jest na poziv Kluba Možemo.

Ljubičić je pak u izjavi za medije nakon okruglog stola ocijenila sramotnim što Peternel ne poštuje protokol Hrvatskog sabora i na raspravu je poziva kao "pasivnu sudionicu koja se mora boriti za riječ" u situaciji kada se raspravlja o izvješću koje proziva rad njezine institucije a da im pritom nije dato to izvješće.

Sramotnim je ocijenila i što Peternel denuncira ovlasti institucije pravobraniteljice, a posebno zamjenika kao legitimne osobe koja ju mijenja na događanjima.