IZ MOSTA nezavisnih lista su ocijenili da zbog lošeg primjera članova Nacionalnog stožera Civilne zaštite i premijera Andreja Plenkovića te zanemarivanja preporuka HZJZ-a danas u Hrvatskoj raste broj zaraženih koronavirusom.

Svjedoci smo napadne lakoće zanemarivanja preporuka HZJZ-a o koronavirusu koje su svojim lošim primjerom građanima pokazali Nacionalni stožer te članovi i predsjednik vlade Andrej Plenković i zato imamo porast broja oboljelih, ustvrdio je koordinator Mostova Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac na predstavljanju zdravstvenog programa.

Upitao je i kako je moguće da se u Hrvatskoj organizira koncert sa 600 sudionika, poput onog u Kninu, gdje je pjevač bio zaražen covidom-19, a da se pritom ne poštuju mjere HZJZ-a.

"Gdje je tu država, gdje je tu odgovornost za zaštitu zdravlja? Jučerašnja odluka o potrebi 14-dnevne izolacije za dolaske iz BiH, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije nije utemeljena na struci i zakonu već je to politička odluka kojom se želi fokus javnosti prebaciti s odgovornosti vladajućih na građane susjednih zemalja. To u situaciji predizborne kampanje odgovara HDZ-u", rekao je Bekavac.

Porast broja oboljelih govori da se trebamo više početi baviti prevencijom novog vala koronavirusa, a manje političkim odlukama na teret zdravlja građana, poručio je.

Govoreći i zdravstvenom programu Mosta, Bekavac je rekao kako je njihova namjera vratiti značaj primarnoj zdravstvenoj zaštiti i preventivnoj medicini koja je u Hrvatskoj zaboravljena.

Most za tržišno zdravstveno osiguranje

"Zbog loše provedbe preventivne medicine građani se prekasno i u poodmaklom stadiju bolesti javljaju na liječenje te su nam loši ishodi liječenja", rekao je.

Istaknuo je i da u bolnicama treba provesti reorganizaciju i restrukturiranje te utvrditi koliko nam stvarno bolnica treba s obzirom na pobol građana po regijama.

Most se zalaže za tržišno zdravstveno osiguranje jer Europa 21. stoljeća ne trpi monopol kakav danas ima HZZO, a građani imaju pravo izabrati svoje zdravstveno osiguranje i biti odgovorni za svoje zdravlje. 

Kad je riječ o dugovima zdravstvenog sustava koji su ukupno dosegnuli oko 9 milijardi kuna, Bekavac kaže kako je to uglavnom dug države koja se obvezala podmirivati za zdravstvenu zaštitu 1 milijuna građana, koji ulaze u posebne skupine. Država to ne plaća te s godišnje stvara dug od oko 1,5 milijardi kuna koji se prebacuje na teret građana, među kojima samo jedna trećina uplaćuje zdravstveni doprinos. 

Nedostatak novca u zdravstvu posljedica je lošeg gospodarskog stanja, lošeg upravljanja i razbacivanja. Država treba plaćati ono na što se obvezala, a treba konačno provesti i javnu nabava bez "koruptivnih podloga" kojima smo svjedoci, rekao je Bekavac.