JOHANN Katzianer rođen je 1491. godine u Begunjama na Gorenjskem, a umro je 27. listopada 1539. u Hrvatskoj Kostajnici. Bio je plemić iz Kranjske, istaknuti zapovjednik vojske Habsburške Monarhije i jedan od najvažnijih vojnih vođa u prvoj polovici 16. stoljeća. Iako je karijeru gradio na uspjesima u ratovima protiv Osmanlija i njihovih saveznika, završio ju je optužen za izdaju i pogubljen u izgnanstvu.

Rani život i uspon

Katzianer je potjecao iz ugledne plemićke obitelji i rano se priključio habsburškoj vojsci. Njegov uspon započeo je nakon 1526. godine, kada je u bitci kod Moháča poginuo ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Tada su Habsburgovci pokušali preuzeti kontrolu nad Ugarskom, a Katzianer se istaknuo u borbama protiv protivničkog kralja Ivana Zapolje.

U bitci kod Tarčala 1527. godine njegova se vojna sposobnost prvi put ozbiljno potvrdila. Dvije godine kasnije sudjelovao je i u obrani Beča od osmanske opsade, gdje se proslavio kao zapovjednik lake konjice. Zahvaljujući uspjesima, ubrzo je imenovan zapovjednikom habsburških snaga u Ugarskoj i postao zemaljski glavar Kranjske.

Pobjede i slava

Katzianer je 1532. godine ostvario pobjedu nad turskim snagama pod zapovjedništvom Kasim-bega kod Leobersdorfa u Donjoj Austriji. Ta pobjeda donijela mu je ugled i povjerenje cara Ferdinanda I., koji mu je povjerio obranu jugoistočnih granica Monarhije. Smatran je sposobnim i hrabrim vojnikom, ali i tvrdoglavim zapovjednikom sklonim donošenju odluka na vlastitu ruku.

Katastrofa u Slavoniji

Godine 1537. Katzianer je preuzeo zapovjedništvo nad velikom vojnom ekspedicijom čiji je cilj bio osloboditi Slavoniju i zauzeti Osijek, strateški važan osmanski grad na Dravi. U pohod je krenuo s oko 24 tisuće vojnika, no već nakon nekoliko tjedana pojavili su se problemi. Vojska je bila loše opskrbljena, glad i bolesti su harale, a među zapovjednicima su izbili sukobi.

U listopadu iste godine, kod Gorjana kraj Đakova, habsburška je vojska doživjela potpuni slom. Osmanlije su razbile Katzianerove snage, a on je optužen da je napustio svoje vojnike i pobjegao s dijelom konjice. Poraz je bio toliko težak da je car Ferdinand naredio njegovo uhićenje.

Pad i smrt

Nakon katastrofe u Slavoniji, Katzianer je zatvoren u Beču pod optužbom za kukavičluk i izdaju. Međutim, početkom 1538. godine uspio je pobjeći i potražiti utočište u Hrvatskoj. Nastanio se u dvorcu u Hrvatskoj Kostajnici, gdje je, prema predaji, pokušao sklopiti tajne dogovore s neprijateljima Habsburgovaca.

Njegov kraj bio je brutalan - 27. listopada 1539. ubijen je tijekom večere, navodno po zapovijedi Nikole IV. Zrinskog, tadašnjeg hrvatskog bana. Okolnosti ubojstva nikada nisu do kraja razjašnjene, no većina povjesničara smatra da je njegova smrt bila politički motivirana.