Misteriozni prstenovi na dnu mora kod Kalifornije stvaraju smrtonosni ekosustav

TAJANSTVENI bijeli prstenovi koji se formiraju oko potopljenih bačvi s kemijskim otpadom na dnu mora uz obalu Kalifornije sadrže tragove alkalnih tvari, što znanstvenicima pruža ključan trag o njihovom podrijetlu, piše Science Alert.
Tijekom 20. stoljeća, tisuće kontejnera nepoznatog sadržaja odbačeno je u Tihi ocean nedaleko od obale Los Angelesa. U posljednjem desetljeću, istraživači su pomoću podvodnih robota na daljinsko upravljanje u više navrata nailazili na njihove korodirane ostatke. Nedavno sonarno istraživanje otkrilo je čak 27.000 bačvi razasutih po bazenu San Pedro, što je tek manji dio od procijenjenih pola milijuna koje je, vjeruje se, odložila industrija DDT-a, predvođena tvrtkom Montrose Chemical Company.
DDT (dikloro-difenil-trihloretan) je sintetički pesticid koji se u 20. stoljeću masovno koristio za suzbijanje insekata u poljoprivredi i za kontrolu bolesti poput malarije. Kasnije je otkriveno da je izrazito toksičan, postojan u okolišu i kancerogen, zbog čega je zabranjen u većini zemalja.
Tragovi otrovnog insekticida
Iako su testiranja potvrdila da je otrovni insekticid i dalje prisutan na morskom dnu na tom području, bačve su isključene kao izravan izvor. "Kiseli otpad koji sadrži DDT skladišten je u velikim nadzemnim spremnicima, transportiran u luku Los Angeles tankerima, pumpan na teglenice tvrtke Cal Salvage koje su kasnije odvučene na odlagalište br. 2 i bačen u ocean", stoji u izvješću američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) iz 2021. godine.
Prema njihovim navodima, čelične bačve vjerojatno su sadržavale druge vrste kemikalija. S time se slaže i novo istraživanje tima koji predvodi Johanna Gutleben, morska biologinja sa Scripps Institution of Oceanography. Iako su DDT i njegovi nusproizvodi prisutni u vodama bazena San Pedro, njihova koncentracija nije veća u neposrednoj blizini bačvi, što bi se očekivalo da su one izvor.
Neočekivano otkriće
Ipak, neobični bijeli prstenovi i nakupine koje okružuju mnoge od ovih bačvi mogli bi otkriti tajnu njihova sadržaja. Uzorci sedimenta prikupljeni iz prstenova pružili su dokaze da se u njima ne nalazi kiseli mulj - štoviše, riječ je o potpunoj suprotnosti.
"DDT nije bio jedina stvar koja je odlagana u ovom dijelu oceana i imamo samo vrlo fragmentiranu ideju o tome što je još tamo odloženo. Pronalazimo samo ono što tražimo, a do sada smo uglavnom tražili DDT", objašnjava Gutleben.
Alkalna reakcija
Uzorci sedimenta iz okoline triju bačvi poslani su na laboratorijsku analizu. Dio materijala bio je toliko čvrst da su istraživači morali koristiti robotsku ruku kako bi odlomili komad. Analiza je pokazala da su uzorci iznimno alkalni. Njihova pH vrijednost bila je toliko visoka da su u sedimentu preživjeli samo mikroorganizmi koji se inače nalaze na hidrotermalnim i alkalnim termalnim izvorima.
"Jedan od glavnih tokova otpada iz proizvodnje DDT-a bila je kiselina, a nju nisu stavljali u bačve", kaže Gutleben i dodaje: "Pitate se: Što je bilo gore od kiselog otpada DDT-a da bi zaslužilo da se stavi u bačve?". Čvrsti materijal koji okružuje bačve uglavnom se sastoji od minerala brucita. Čini se da alkalni spojevi iz bačvi reagiraju s magnezijem iz morske vode, stvarajući pritom čvrstu tvar nalik betonu.
Posljedice vidljive i nakon 50 godina
Otapanjem brucita raste pH vrijednost okolnog sedimenta, što dovodi do stvaranja sablasnih prstenova kalcijevog karbonata. "Ovo doprinosi našem razumijevanju posljedica odlaganja ovih bačvi", ističe morski biolog Paul Jensen.
"Šokantno je da se više od 50 godina kasnije još uvijek vide ovi učinci. Ne možemo kvantificirati utjecaj na okoliš bez saznanja koliko je takvih bačvi s bijelim prstenovima tamo, ali očito ima lokalizirani utjecaj na mikroorganizme". Istraživanje je objavljeno u časopisu PNAS Nexus.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati