GRAĐANI izlaze na izbore u 27 zemalja kako bi izabrali članove novog saziva Europskog parlamenta. Milijuni mladih ljudi će glasati prvi put. U nekim je zemljama dob za glasanje spuštena na 16 godina, tako da će maloljetnici u Belgiji, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Malti moći dati svoj glas na ovim izborima.

"To je velika prilika za nas, jer nam daje glas kakav nikada prije nismo imali", kaže Mare Verlinde, 17-godišnja studentica iz Belgije.

"Mislim da Europa treba iskoračiti i postati jača - ne možemo se uvijek oslanjati na NATO", dodaje njezin prijatelj Auguste Duchene.

Za ovu skupinu prijatelja, ali i za mnoge njihove vršnjake, europski izbori su od velike važnosti kada je riječ o sigurnosti. Odrastali su govoreći da je Europa sigurna, ali u posljednje dvije godine to je uvjerenje nestalo, piše BBC.

Na zadnjim izborima rekordan broj mladih

17-godišnja Lore Sleeckx zabrinuta je zbog rata u Europi. "Moji profesori povijesti kažu da se ne bi iznenadili da se u budućnosti dogodi svjetski rat. To me stvarno plaši", govori, dok svi njezini prijatelji kimaju u znak slaganja. 

Na europskim izborima 2019. mladi su izašli u rekordnom broju. Tada su njihovi glasovi velikom većinom otišli zelenim strankama koje su zagovarale snažnu klimatsku politiku. Govorilo se o "zelenom valu", ali pet godina je dugo u politici. 

Ako su ankete točne, dosad neviđen broj mladih glasača razmišlja o davanju glasova desničarskim i krajnje desničarskim strankama, od kojih su mnoge uglavnom euroskeptične.

"Želimo dokinuti status quo i zato mnogi moji prijatelji glasaju za desnicu", smatra Bence Szabó dok prisustvuje prosvjedu farmera protiv EU u Bruxellesu. Zvuk traktora stapa se s glasovima na pozornici koji osuđuju europske elite.

Odrastali su tijekom pandemije

"Sve što dolazi s desnice se demonizira, ali mi zapravo možemo riješiti probleme koje je ljevica pokušala riješiti i nije uspjela", uvjeren je 25-godišnjak iz Mađarske. Pitanja koja zanimaju mlade Europljane, naravno, variraju. 

Riječ je o generaciji koja je odrasla tijekom pandemije covida, a sada se osjeća zabrinuto na više frontova: rat u Europi, klimatske promjene, nesigurno tržište rada i nedostatak pristupačnog stambenog prostora.

“Mi nismo ekstremisti. Samo smo ljuti”, objašnjava Lazar Potrebić, 25-godišnjak iz mađarske manjine u Srbiji s pravom glasa. On i mnogi njegovi vršnjaci zabrinuti su za budućnost i smatraju da tradicionalnije stranke ne slušaju njihove brige.

"Osjećamo da naše potrebe nisu zadovoljene. Ljudi naših godina poduzimaju zaista važne životne korake. Dobivamo svoj prvi posao, razmišljamo o osnivanju obitelji... ali ako pogledate po Europi, cijene stanarine vrtoglavo rastu i teško je pronaći posao", kazao je. 

Lani je 380.000 ljudi ilegalno prešlo granice

"Naravno, osjećaj da te nitko ne sluša dok si mlad, da nisi dio jednadžbe, nije nov. Ali mnoge stranke krajnje desnice aktivno se dodvoravaju mladima", napominje Dave Sinardet, profesor političkih znanosti na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu.

"Radikalna desnica kanalizira osjećaje protiv establišmenta. Imaju pomalo buntovnički ugođaj - posebno kada je u pitanju njihova anti-woke agenda - i to se sviđa mladim ljudima", dodaje. Primjerice, za čelnika španjolske stranke Vox Santiaga Abascala goruća pitanja su prava transrodnih osoba i pobačaj.

Migracija je još jedno pitanje koje mlade birače tjera udesno. Prošle je godine oko 380.000 ljudi ilegalno prešlo granice EU, što je najveći broj od 2016. "Stav EU o migraciji bio je preblag", poručuje Giorgio, 28-godišnji Talijan. Glasat će za Braću Italije Giorgie Meloni - nedvojbeno najveću uspješnicu krajnje desnice u Europi.

Želi da EU provodi migracijsku politiku sličniju onoj Mađarske, Slovačke i Poljske. Navedene tri države su se usprotivile novom paktu o migracijama koji bi državama omogućio da plaćaju određen iznos kako ne bi morali primati migrante. 

Društvene mreže kao važan alat

“Bili su nemilosrdno kritizirani kada su gradili ograde; ali stvarnost je da ono što EU radi ne funkcionira. Nemamo pojma tko dolazi. Mogli bi imati i kriminalni dosje, što znači da je Europa manje sigurna", objašnjava Giorgio. 

Političari krajnje desnice također rade bolji posao u privlačenju pozornosti mladih na internetu: njihova strategija društvenih medija je bez premca.

Savršen primjer je francuski političar Jordan Bardella, karizmatični 28-godišnji vođa Nacionalnog skupa koji je na čelu liste za europske izbore. S 1.2 milijuna pratitelja na TikToku, on svoju zabavu čini privlačnom francuskoj omladini. Prema jednom istraživanju, 36 posto Francuza mlađih od 24 godine podržava ga.

"TikTok i Instagram pogodni su za vrstu poruka koje radikalna desnica želi širiti. Pojednostavljeni videozapisi o pitanjima kao što su migracija, sigurnost i spol", tvrdi Dave Sinardet. U Italiji, Matteo Salvini iz krajnje desne Lige vodi kampanju na Instagramu sa sloganom "Manje Europe, više Italije". 

Umjesto "zelenog vala" skretanje udesno

On objavljuje slike generirane umjetnom inteligencijom koje sugeriraju da "više Europe" znači biti prisiljen jesti insekte, muškarce s Isusovim bradama koji rađaju i neoprostiv grijeh jedenja ananasa na pizzi.

"Ove poruke izazivaju emocionalnu reakciju i zato ih pojačava algoritam, posebno na TikToku. Ekstremna desnica vrlo je rano ulagala u društvene medije, a sada ubiru plodove", navodi Sinardet. 

Više od 60 posto mladih građana izjasnilo se da će glasati na predstojećim europskim izborima. Umjesto "zelenog vala" ovaj bi put mogli biti ključni u pružanju najznačajnijeg pomaka udesno od osnutka EU.

To bi moglo iz temelja preoblikovati europsku agendu o pitanjima u rasponu od klime, preko migracija, do potpore Ukrajini. Bence Szabó iz Mađarske ne sumnja da će se stvoriti zakonodavstvo EU koje će biti više u skladu s mladom generacijom.