ZEMLJE NATO-a su samim pružanjem vojne pomoći Ukrajini ušle u rat s Rusijom, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov ruskim novinarima tijekom današnjeg brifinga.

ž"NATO je u ratu s Rusijom; to je očito i ne treba dokaz. NATO pruža izravnu i neizravnu potporu kijevskom režimu", rekao je Peskov, ponavljajući narativ Moskve da potpora Zapada Ukrajini znači izravno sudjelovanje u sukobu, piše The Kyiv Independent.

Ove izjave dolaze samo nekoliko dana nakon što je Poljska potvrdila obaranje ruskih dronova u svom zračnom prostoru, što je prvi poznati slučaj da je jedna članica NATO-a srušila rusko oružje iznad vlastitog teritorija.

Ruska propaganda iskrivljuje upad dronova

Tvrdnja Kremlja da je NATO "u ratu" s Moskvom usko se podudara s dezinformacijskim narativima koji su preplavili poljski informacijski prostor neposredno nakon incidenta.

Centar za analizu dezinformacija pri poljskom nacionalnom istraživačkom institutu NASK izvijestio je o pojačanoj aktivnosti ruskih i bjeloruskih izvora. Jedan od ključnih narativa, upozorava NASK, jest da upad dronova znači da je Poljska de facto u ratu s Rusijom - lažna tvrdnja koja bi mogla "izazvati paniku među javnošću".

Poljska i druge članice NATO-a nisu izravni sudionici rata, ali Kijevu isporučuju oružje, obuku i financijsku pomoć kako bi podržale njegovo pravo na samoobranu. Dezinformacijski narativi koje je identificirao NASK često su proturječni: od potpunog poricanja incidenta do okrivljavanja Ukrajine, uz tvrdnje da Kijev želi uvući Poljsku i NATO u otvoreni sukob s Rusijom.

Cilj kampanje: Prebacivanje odgovornosti

Druge dezinformacijske tvrdnje prikazuju poljsku vojsku kao nesposobnu obraniti zračni prostor ili povezuju incident s nedavnim napetostima između ureda predsjednika Poljske i Ukrajine. Glavni cilj kampanje je "prebaciti odgovornost za kršenje poljskog zračnog prostora na Ukrajinu i diskreditirati postupke poljske vojske i sigurnosnih službi", navodi NASK.

Poljska nevladina organizacija Res Futura također je ocijenila da je upad bio praćen organiziranom psihološkom operacijom (PSYOP) s ciljem "eskalacije emocija, polariziranja javnog mnijenja" i potkopavanja povjerenja u poljsku državu i njezine saveznike.

Analiza društvenih mreža pokazala je da je narativ koji incident prikazuje kao "ukrajinsku provokaciju" bio dominantan među komentatorima (38%), dok je Rusiju krivilo 34% korisnika. "Napad dronovima korišten je ne samo kao vojni incident, već prije svega kao alat psihološkog rata", stoji u izvješću.

Širi kontekst i odgovor NATO-a

Incident od 10. rujna nije jedino rusko kršenje zračnog prostora NATO-a posljednjih dana. Rumunjska je 13. rujna također podigla borbene avione F-16 nakon što je otkrila dron koji je prešao na njezin teritorij. Šefica vanjske politike EU Kaja Kallas opisala je taj incident kao "bezobzirnu eskalaciju".

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski izjavio je za Kyiv Independent da bi se nakon napada mogla oživjeti ideja o zatvaranju dijela ukrajinskog zračnog prostora obranama stacioniranim u NATO-u. Bivši ruski predsjednik Dmitri Medvedev, poznat po zapaljivoj retorici, rekao je da bi svaki takav potez značio "rat između NATO-a i Rusije".

Poljski dužnosnici izvijestili su da je 21 ruski dron narušio zračni prostor zemlje tijekom napada 10. rujna, pri čemu su četiri presretnuta. Varšava je nakon toga aktivirala članak 4. NATO-a, koji omogućuje konzultacije kada članica smatra da je njezina sigurnost ugrožena, a Savez je pokrenuo misiju Eastern Sentry.