KADA je nedavno objavljeno tko je dobio Nobelovu nagradu za fiziku, neki su grčki mediji jednog od laureata, Johna Martinisa, požurili predstaviti kao Grka po podrijetlu, iako je rođen u San Pedru u Kaliforniji.

Čini se da su zaključili da bi mogao biti Grk jer mu prezime završava slovom s, što je u Grčkoj vrlo uobičajeno. Prezime "Martinis" (grč. Μαρτίνης) doista postoji u Grčkoj, ali nije naročito uobičajeno. Mnogo češći grčki oblik zapravo je "Martinos" (Μαρτίνος).

Sam potvrdio da je podrijetlom Hrvat

No, konačno se ispostavilo da je fizičar Martinis zapravo podrijetlom Hrvat, što je i osobno potvrdio kolegici znanstvenoj novinarki Tanji Rudež.

Kako piše u engleskoj Wikipediji, "Martinisov otac došao je u SAD iz Jugoslavije, bježeći od komunističkog režima. U jednom intervjuu Martinis je rekao da mu je otac etnički Hrvat, da dolazi iz Komiže na otoku Visu kraj Splita u Hrvatskoj, dok mu je majka iz SAD-a."

Rasprava na društvenim mrežama

Nakon što je potvrdio da je podrijetlom Hrvat, barem po ocu, na društvenim mrežama razvila se rasprava o pitanju koliko je ukupno Hrvata dobilo Nobelovu nagradu i je li to puno ili malo.

Traženje nacionalnih poveznica nobelovaca s domovinom i njihovo svojatanje nije neuobičajena pojava jer je riječ o najprestižnijoj nagradi koja postoji, a ona se ne dobiva uvijek u zemlji rođenja. Naprotiv, često je znanstvenici dobivaju u državama koje imaju veće pogodnosti za ostvarenje znanstvene karijere nego što ih ima njihova domovina.

No, kako tu stvari stvarno stoje? Koliko nobelovaca možemo smatrati Hrvatima?

Hrvatska po Wikipediji nema Nobela

Ako na Wikipediji potražite broj Nobelovih nagrada po državama, nećete naći niti jednu pod Hrvatskom. No, mi smo navikli najmanje dvije smatrati "hrvatskima" ­ one Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga. Taj dvojac na Wikipediji je povezan s Hrvatskom samo u kategoriji "Croatian Nobel Laureates". 

Kako se Nobel povezuje s državama?

Nameće se pitanje odakle ova diskrepancija? Očiti odgovor bio bi da je stvar u kriterijima koje uzimamo kada određujemo nacionalnost ili državljanstvo nekog Nobelovca.

Nobelova nagrada ne "pripisuje" se nijednoj državi, već laureatu odnosno osobi ili organizaciji. Kada se gledaju nagrade po državama, kako navodi sama Wikipedija, u obzir se prvenstveno uzima ona država koju je navela komisija za Nobelovu nagradu:

"Ovaj popis svrstava laureate pod državu/države koje su navedene na web-stranici Nobelova odbora... Neki su laureati navedeni pod više od jedne države jer službena stranica spominje više država u vezi s tim laureatom. Ako je neka država navedena samo kao mjesto rođenja, u tom se unosu to označava zvjezdicom (*). U tom slučaju, zemlja rođenja navodi se kurzivom u ostalim unosima tog laureata."

No, unatoč ovom standardu, Hrvatske nema na popisu. Navedena je samo Jugoslavija i to samo s jednim Nobelovcem – Ivom Andrićem. Čak ni pod Jugoslavijom nema Preloga i Ružičke. Kako to?

Stvar je u tome da u slučaju njih dvojice Nobelova komisija navodi Švicarsku (ETH Zürich) kao afilijaciju u trenutku kada im je dodijeljena nagrada, jer su ondje živjeli, radili i zaslužili Nobela, dok kao mjesto rođenja navodi Austrougarsku (za Preloga Sarajevo, a za Ružičku Vukovar), a ne Jugoslaviju. Zato se na listi pojavljuju pod Švicarskom, uz napomenu o rođenju u Austrougarskoj (danas BiH/Hrvatska), a Jugoslavija se uopće ne spominje.

Nobelovci po narodnosti

Kako onda objasniti to da uglavnom svi Preloga i Ružičku u Hrvatskoj smatraju hrvatskim nobelovcima, a mnogi i Andrića?

Očiti odgovor je da to ima smisla ako je kriterij njihova etnička pripadnost. Naravno, takav je kriterij postao osobito aktualan kada se raspala Jugoslavija u kojoj su pripadnici različitih etničkih skupina, odnosno "naroda i narodnosti", živjeli u više republika.

Koliko ima hrvatskih nobelovaca?

Sada dolazimo do pitanja koliko se nobelovaca može smatrati hrvatskima po kriteriju etničke pripadnosti.

Odgovor će ovisiti o tome koliko ćemo labavo definirati pojam etničke pripadnosti. Naime, hoćemo li nekoga proglasiti Hrvatom zato što je rođen u Hrvatskoj, zato što je sam rekao da je Hrvat, ili zato što su mu majka i otac Hrvati ili pak samo jedan roditelj?

Ako ćemo etničku pripadnost definirati vrlo labavo, onda bismo mogli najmanje pet Nobelovih nagrada povezati s Hrvatima. Navest ćemo njihove kratke biografije, a vi prosudite sami.

Lavoslav Ružička

Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 1939. Rođen je u Vukovaru u tadašnjoj Austrougarskoj. Otac, Stjepan Ružička, bio je češko-hrvatskog podrijetla, a majka, Amalija/Ljubica Sever – hrvatsko-njemačkog. U vrijeme kada je dobio Nobela bio je Švicarski državljanin, no sam je isticao svoje hrvatsko-slavonsko podrijetlo.

Vladimir Prelog

Nobela za kemiju dobio je 1975. Rođen je u Sarajevu, koje je tada bilo u Austrougarskoj, odrastao je u Zagrebu, diplomirao i doktorirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a znanstvenu karijeru ostvario je u Zürichu na ETH-u. Etnički je Hrvat, no 1959. uzeo je švicarsko državljanstvo i u trenutku nagrade bio je Švicarac. Nobel ga vodi kao laureata sa švicarskom afilijacijom, a kao mjesto rođenja navodi Sarajevo (Austrougarska/danas BiH).

Ivo Andrić

Nobela za književnost dobio je 1961. Rođen je u Dolcu kod Travnika u Bosni u doba Austrougarske. Po roditeljima je katolik i hrvatskog podrijetla, ali se nakon preseljenja u Beograd postupno identitetski vezao uz srpski kulturni krug, dok je formalno bio jugoslavenski diplomat i pisac. Nobelova komisija vodi ga pod "Jugoslavijom", a pod jezikom koji koristi navodi "srpskohrvatski". Studirao je u Zagrebu, imao je rane veze s hrvatskim kulturnim krugovima, no njegova se književna "pripadnost" danas osporava s obje strane – dok ga jedni odlučno smatraju srpskim piscem, drugi ističu njegovo hrvatsko i bosansko podrijetlo.

Paul L. Modrich

Nobelovu nagradu za kemiju dobio je 2015. Rođen je i odrastao u SAD-u, no njegovi su djed i baka po ocu iselili iz Hrvatske krajem 19. stoljeća u rudarske krajeve Kolorada. U literaturi se spominje njegovo miješano podrijetlo (hrvatsko, crnogorsko, njemačko, škotsko/škotsko-irsko), no hrvatska veza jasno je potvrđena – preko očeve loze. U razgovoru s autorom ovog teksta sam je potvrdio da je podrijetlom Hrvat, po djedu.

John M. Martinis

Nobela za fiziku dobio je 2025. Rođen je u SAD-u u Santa Barbari. Nakon što su ga grčki mediji pogrešno proglasili Grkom, sam je javno rekao da mu je podrijetlo hrvatsko. U biografskim bilješkama stoji da mu je otac etnički Hrvat iz Komiže na otoku Visu, a majka Amerikanka.

Što iz svega zaključiti?

Kako na temelju svega navedenog odlučiti koga sve možemo smatrati hrvatskim nobelovcem? Ako brojimo afilijaciju u trenutku nagrade (službeni Nobel/Wikipedija), Hrvatskoj ne pripada nitko od navedenih.

S druge strane, ako brojimo etničku pripadnost i to vrlo slobodno, onda dolazimo do broja pet.

No, ako ćemo tako labavo gledati, onda je pitanje imamo li puno ili malo nobelovaca besmisleno. Naime, kako ćemo se usporediti s drugim državama i narodima koji također imaju svoje gore lišće po svijetu. Osobito to vrijedi za države s velikim odljevom mozgova.

Za kraj treba istaknuti da bismo se, u slučaju da se ravnamo prvenstveno etničkim kriterijima, trebali odreći Nikole Tesle koji je rođen u Austrougarskoj, u Smiljanu koji je danas u Hrvatskoj, dok je po etničkoj pripadnosti bio Srbin.