SVEUČILIŠTE Princeton, jedno od najprestižnijih sveučilišta na svijetu, osnovano je 22. listopada 1746. godine pod imenom College of New Jersey, što ga čini četvrtim najstarijim visokoškolskim institutom u Sjedinjenim Američkim Državama.

Smješteno u Princetonu, New Jersey, ovo sveučilište izraslo je iz skromnih početaka u kolonijalnoj Americi u globalni centar akademske izvrsnosti, poznat po svojim doprinosima znanosti, humanistici i javnoj politici. Osnivanje Princetona odražavalo je duh prosvjetiteljstva i vjerskih reformi, a njegova povijest oblikovala je američku intelektualnu i političku elitu, uključujući dva američka predsjednika i brojne nobelovce.

Kontekst: Veliko buđenje i kolonijalno obrazovanje

U 18. stoljeću, kolonijalna Amerika bila je u vjerskom i intelektualnom previranju poznatom kao Veliko buđenje, pokret koji je naglašavao osobnu pobožnost i obrazovanje. Prezbiterijanci, pod vodstvom novih svjetlosnih propovjednika, tražili su institucije za obrazovanje svećenika koji bi širili ove ideale.

Harvard i Yale, osnovani ranije, bili su pod utjecajem puritanske i kongregacijske tradicije, što nije odgovaralo prezbiterijanskim ciljevima. Godine 1746., grupa prezbiterijanskih svećenika, uključujući Jonathana Dickinsona, Samuela Blaira i Johna Piersona, dobila je povelju od guvernera New Jerseyja Johna Hamiltona za osnivanje koledža.

Povelja, izdana 22. listopada 1746., označila je službeni početak College of New Jersey, s ciljem obrazovanja mladih ljudi za svećeništvo i javnu službu.

Prve nastave održavale su se u kući Jonathana Dickinsona u Elizabethtownu, New Jersey, s malim brojem studenata. Nakon Dickinsonove smrti 1747., koledž se preselio u Newark, pod vodstvom Aarona Burra Starijeg, koji je postao drugi predsjednik.

Godine 1756., institucija se trajno smjestila u Princeton, gdje je izgrađen Nassau Hall, zgrada koja je postala simbol sveučilišta i jedna od najstarijih akademskih građevina u Americi.

Rani razvoj i utjecaj

College of New Jersey bio je više od vjerske škole; njegov nastavni plan uključivao je klasične jezike, filozofiju, prirodne znanosti i političku teoriju, odražavajući prosvjetiteljske ideale. Pod predsjedanjem Johna Witherspoona (1768.-1794.), škola je postala centar revolucionarnih ideja.

Witherspoon, potpisnik Deklaracije neovisnosti, reformirao je kurikulum, uvodeći predmete poput političke ekonomije i privlačeći studente iz cijelih kolonija. Princetonovi diplomanti, poput Jamesa Madisona, "oca Ustava", i Aarona Burra Mlađeg, igrali su ključne uloge u osnivanju SAD-a.

Godine 1896., koledž je promijenio naziv u Princeton University, odražavajući svoje širenje u istraživački centar s naprednim programima. Nassau Hall, oštećen tijekom Američke revolucije, ostao je srce kampusa, simbolizirajući otpornost institucije. Do 20. stoljeća, Princeton je postao poznat po svojim znanstvenim doprinosima, uključujući rad Alberta Einsteina na Institutu za napredna istraživanja, pridruženom sveučilištu.

Princeton je danas sinonim za akademsku rigoroznost i inovacije. Obrazovao je brojne lidere, uključujući predsjednike Jamesa Madisona i Woodrowa Wilsona, te nobelovce poput Johna Nasha i Toni Morrison.

Njegov kampus, poznat po gotičkoj arhitekturi, privlači studente iz cijelog svijeta. Osnivanje 1746. postavilo je temelje za instituciju koja je oblikovala američku intelektualnu povijest, dok njeni alumni nastavljaju utjecati na globalnu znanost, politiku i kulturu.