Foto: Privatni album, Hina

"NUDIO sam DORH-u svjedočenje o samom vrhu hrvatske organizacije krijumčara droge, ali njih to ne zanima. Na moju prijavu nitko nije reagirao. Želim biti zaštićeni svjedok, suradnik, što god. Godinama sam bio dio toga, znam sve i želim ispričati ono što bi hrvatske vlasti zaista moralo zanimati, samo neka me zaštite od progona, ja svoju kaznu ionako služim", požalio se Indexu iz urugvajskog zatvora Puležan Anastasio Martinčić koji od 2009. u Montevideu služi višegodišnju zatvorsku kaznu - smanjena mu je na 13 i pol godina - na koju je osuđen jer je u Urugvaju uhićen s više od dvije tone kokaina.

Tijekom posljednjih mjeseci novinarima se javlja iz zatvora kako bi dokazao da ne namjerava šutjeti o onome što zna, ali i kako bi izrazio svoje ogorčenje. Tvrdi da ključni ljudi za organizaciju krijumčarenja droge u regiji i dalje nesmetano žive i posluju u Puli.

Martinčićevo uhićenje, kad je američka agencija za borbu protiv narkotika (DEA) u studenom 2009. u Južnoj Americi zaplijenila 2,17 tona kokaina koje je naručio i platio poznati narkobos Darko Šarić, označilo je početak velike operacije nazvane "Balkanski ratnik" koja je vođena u deset zemalja na trima kontinentima i rezultirala uhićenjima stotinjak osoba u Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Italiji, povezanih  s krijumčarenjem droge te nizom sličnih kaznenih djela. Također, kao posljedica uhićenja visokopozicioniranih osoba u tom miljeu, u godinama koje su uslijedile nastupio je grabež za novcem koji je ostao "vani", formirale su se brojne grupe koje su na njega polagale pravo, a onda su se zaredale i likvidacije umiješanih.

Operacija "Balkanski ratnik"

Neke od poznatijih likvidacija o kojima su mediji izvještavali i koje se još uvijek vode kao neriješene dovode se u vezu upravo s operacijom "Balkanski ratnik", a zastrašujući je neslužbeni podatak da se broj ubijenih može mjeriti u desecima.

Operaciju su navodno inicirale srpske tajne službe temeljem spoznaja da su neki njihovi državljani koje su pratili razradili prilično uspješan model prebacivanja kokaina Atlantikom te temeljem spoznaja da je Šarić na Balkanu ustrojio nevjerojatno moćnu te hijerarhijski i operativno savršeno posloženu organizaciju. Tvrdi se da je, prema neslužbenim procjenama, "oprao" najmanje četiri milijarde eura. U Sloveniji, u sklopu akcije "Balkanski ratnik", uhićeno je i optuženo 16-oro ljudi, među kojima i Dragan Tošić, za kojeg se vjeruje da je bio vođa slovenskog ogranka Šarićeva narkokartela. S njim je, navodno posljednji put, prije nego što mu je tijelo pronađeno raskomadano, sastančio Cvetko Šimić.  Šarić je neko vrijeme bio u bijegu pa se 2014. predao i trenutačno je u zatvoru.

Hrvatski akteri te priče, ogorčeno je medijima javio Martinčić, još uvijek su na slobodi, unatoč brojnim dokazima da su itekako u nju umiješani. Godinama ih je, kazao je, šutnjom štitio, ali to više ne namjerava.

"Evo, uvećajte pečat na dokumentima koje ću vam poslati pa ćete vidjeti da sam sve prijavio još  2014. hrvatskim vlastima, odnosno Ambasadi RH u Buenos Airesu. Oni su tu prijavu dostavili DORH-u. Telefonski sam kontaktirao s DORH-om i oni su obaviješteni da želim sudjelovati kao zaštićeni svjedok. Ove ljude sam prijavio jer ih je bivša vlada štitila, a sadašnja ne radi ništa", u dahu je ispričao Martinčić i nastavio: "Evo vam popis ljudi. On je kupola organizacije. I oni su bili u Urugvaju, postoje karte, dokazi spavanja u hotelima... Vuku se po novinama radi koječega, a za ovo ih nitko ne pita, a kamoli da su zatvoreni. Što im država ne zaplijeni imovinu, ili makar postavi pitanje porijekla imovine? Pa oni drže pola Pule."

"Istra je epicentar regionalnog narkobiznisa"

Istra je, po Martinčiću, epicentar regionalnog narkobiznisa i to zbog niza praktičnih razloga, ali i zbog političkih okolnosti koje, uvjerava nas, kriminalcima idu na ruku.

"Hrvatska ima najviše mornara koji to prenose. U krajnjoj liniji, zašto Hrvatska ne pokrene legalan postupak protiv Darka Šarića koji ima kamenolom u Hrvatskoj? Ja o tome mogu pričati, ali uz zaštitu. To su ogromne stvari. Nije baš da sam svjedok sudaru ili nečem takvom", priča Martinčić i dodaje: "Mislim da mi je Hrvatska to dužna, pa nisam Hrvat s Marsa ili tu iz Južne Amerike." Martinčić ne skriva da je motiv njegovih istupa velikim dijelom leži i u razočaranju bivšim poslovnim partnerima. Nakon uhićenja koja su uslijedila po operaciji "Balkanski ratnik", na slobodi je ostalo još podosta pripadnika raznih grupacija, sa svojim interesima, ljudima, poslovima, dugovanjima... Novac koji je u igri je ogroman, a sredstva kako do njega doći su brutalna.

"Dobro sam o svemu tome promislio, imao sam vremena, skoro osam godina sam zatvoren i od 2014. spremam se na taj udarac, nisam se ja izletio. Gledam to kao šah, pomičem pijune, ali sve izvan Hrvatske, mičem one koji mi smetaju. Nisam ih želio ubiti tjelesno, nego pravno, sistematski", kazao je on.

Zašto DORH ne zanima što on želi otkriti reći, nije poznato. Indexu su na konkretan upit o Martinčićevoj prijavi odgovorili kako DORH ne potvrđuje primitke kaznenih prijava, slijedom čega nam oni ne mogu odgovoriti na upit je li zaprimio Martinčićevu prijavu i je li po njoj postupao. "Informaciju o potvrdi podnošenja kaznene prijave može vam dati samo podnositelj prijave", rekli su  iz DORH-a.

Ali informacije kojima raspolaže Martinčić uzeli su u obzir neki od poznatijih istarskih političara kojima odgovara dovođenje u vezu njihovih oponenata s kriminalom te vrste o kojem on želi svjedočiti pa će, po svemu sudeći, priča o krijumčarenju droge s epicentrom u Istri teško ostati nagurana ispod tepiha.