CJEPIVA temeljena na mRNA tehnologiji sve više potvrđuju svoj potencijal da revolucionarno promijene medicinu. Novo istraživanje pokazuje da mRNA cjepiva protiv covida-19 mogu imati neočekivanu korist – produljiti život osoba koje se liječe od raka jer pojačavaju učinkovitost imunoterapije, izvještava New Scientist.

Analiza medicinske dokumentacije gotovo 1000 pacijenata s uznapredovalim rakom kože i pluća pokazala je da su oni koji su primili mRNA cjepivo protiv covida unutar 100 dana od početka liječenja imunoterapijom (lijekovima poznatima kao inhibitori imunoloških kontrolnih točaka) živjeli gotovo dvostruko dulje od onih koji nisu bili cijepljeni u tom razdoblju. Rezultati će se sada potvrditi u kliničkom ispitivanju koje bi trebalo započeti do kraja godine.

"Rezultati su izvanredni"

"Rezultati su jednostavno izvanredni", rekao je Elias Sayour sa Sveučilišta Florida, koji smatra da bi jednog dana bilo moguće stvoriti mRNA cjepiva koja posebno pojačavaju imunološki odgovor kod oboljelih od raka.

"Možemo li napraviti svojevrsni ‘glavni ključ’ u obliku mRNA cjepiva koji bi probudio imunosni sustav kod svakog pacijenta s rakom? Možete zamisliti koliki bi to potencijal imao", rekao je Sayour.

Ipak, upozorava da još nije vrijeme za kliničke preporuke. "Ne volim davati savjete dok nešto nije dokazano. Kada pokušavate koristiti imunosni sustav za borbu protiv raka, uvijek postoje i rizici", rekao je, dodavši da bi se pacijenti trebali držati postojećih smjernica za cijepljenje.

Kako cjepiva utječu na tumore

Imunosni sustav često uništava stanice raka prije nego što one postanu opasne, ali neki tumori uspijevaju zaobići taj obrambeni mehanizam. To čine tako da "isključe" imunosni odgovor pomoću tzv. T-stanica, čiji je zadatak uništavati zloćudne stanice.

Jedan od tih "prekidača" je protein PD-1 koji se nalazi na površini T-stanica. Kada se PD-1 veže za protein PD-L1, koji se nalazi na površini nekih stanica, aktivira se signal "ne napadaj me". Mnoge vrste raka zloupotrebljavaju taj mehanizam tako da proizvode velike količine PD-L1.

Inhibitori imunoloških kontrolnih točaka djeluju tako da sprječavaju vezanje tih proteina i omogućuju T-stanicama da ponovno napadnu tumor. Ovi lijekovi, koji su znatno poboljšali preživljenje kod raka pluća i melanoma, svojim su tvorcima donijeli Nobelovu nagradu 2018. godine.

Brojna pitanja

No, njihova učinkovitost jako varira. Ako imunosni sustav ne reagira na tumor i ne pošalje T-stanice da ga napadnu, lijekovi ne mogu puno pomoći. Zato se sada istražuje kombiniranje imunoterapije s cjepivima koja potiču imunosni sustav da prepozna i napadne tumorske stanice.

Cjepiva protiv raka obično su dizajnirana tako da potaknu odgovor na mutirane proteine u stanicama raka, često prilagođena svakom pacijentu. "Pokušavamo otkriti što je jedinstveno u njihovom tumoru", objašnjava Sayour. "Ali to zahtijeva puno vremena, novca i složene pripreme."

Tijekom kliničkih ispitivanja, Sayourov tim je primijetio nešto iznenađujuće – čak i nespecifična mRNA cjepiva koja nisu bila namijenjena raku pokazala su snažan učinak.

Neočekivani učinak mRNA cjepiva

"To nas je potpuno iznenadilo", rekao je. U srpnju ove godine objavili su studiju koja je pokazala da mRNA cjepiva potiču antitumorski odgovor i kad ne ciljaju izravno na tumorske proteine – barem kod miševa. Takva cjepiva aktiviraju urođeni imunosni odgovor koji djeluje poput sirene za uzbunu: pokreće T-stanice da migriraju iz tumora u limfne čvorove, gdje zatim potiču druge stanice da pokrenu ciljanu obranu.

Ako je to opće svojstvo mRNA cjepiva, pretpostavili su istraživači, isto bi se moglo odnositi i na cjepiva protiv covida-19. Sayour i njegov tim analizirali su zapise pacijenata liječenih u Centru za rak MD Anderson u Teksasu.

Od 884 osobe s uznapredovalim rakom pluća, 180 ih je primilo mRNA cjepivo protiv covida unutar 100 dana od početka imunoterapije. Njihovo preživljenje iznosilo je oko 37 mjeseci, u usporedbi s 20 mjeseci kod necijepljenih.

Cjepiva s potencijalom izvan pandemije

U drugoj skupini od 210 osoba s metastatskim melanomom, 43 pacijenta cijepljena su u istom razdoblju i imala su prosječno preživljenje između 30 i 40 mjeseci, u usporedbi s 27 mjeseci kod onih koji nisu bili cijepljeni. Neki su još uvijek živi u trenutku analize, što znači da bi stvarni broj mogao biti i veći.

Rezultati su predstavljeni na kongresu Europskog društva za medicinsku onkologiju (ESMO) u Berlinu.

Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi u kojima su se tumori smanjili nakon cijepljenja protiv covida, što sugerira da mRNA cjepiva mogu povremeno imati antitumorski učinak i bez imunoterapije. "To je svakako moguće, ali potrebno je još istraživanja", kaže Sayour.

Unatoč tim otkrićima, SAD je nedavno najavio velika smanjenja ulaganja u razvoj mRNA tehnologije, iako su ta cjepiva tijekom pandemije pokazala goleme koristi i imaju ogroman potencijal u liječenju bolesti daleko izvan područja zaraza.