DEPOZITI u bankama i dalje čine najveći dio štednje građana, no sve više ljudi okreće se i drugim oblicima ulaganja, uključujući tržište kapitala, rečeno je danas na okruglom stolu Hrvatske gospodarske komore (HGK) povodom Svjetskog dana štednje.

Prema analizi HGK o financijskoj imovini i depozitima kućanstava, u strukturi financijske imovine i dalje dominiraju gotovina i depoziti u bankama, ali njihov se udio smanjuje, dok istovremeno rastu ulaganja u dužničke vrijednosne papire.

Bruto stanje ulaganja u dužničke vrijednosne papire krajem srpnja iznosilo je 4,5 milijardi eura, dok su prije ožujka 2023. i početka izdavanja "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa ta ulaganja bila gotovo zanemariva.

Rast ulaganja u državne papire i dionice

Osim državnih papira, rast interesa građana potaknule su i tri ovogodišnje inicijalne javne ponude (IPO) na Zagrebačkoj burzi, pri čemu je samo u IPO-u Žito grupe sudjelovalo oko 4.500 građana, istaknula je Vanja Dominović iz HGK.

Dodala je da su u protekloj godini oročeni depoziti pali ili stagnirali u svim županijama osim Međimurske, koja je zabilježila rast od oko sedam posto. Istodobno je značajno porastao iznos depozita na transakcijskim računima, što povezuje s rastom zaposlenosti, plaća i kreditne aktivnosti.

Vrijednost oročenih depozita krajem kolovoza bila je niža za 677 milijuna eura nego godinu ranije, dok su prekonoćni depoziti porasli za 3,9 milijardi eura. Prema podacima HNB-a, ukupni depoziti kućanstava iznosili su 41,9 milijardi eura, od čega se 31,5 milijardi eura odnosi na prekonoćne depozite.

Najviše depozita u Istri i Zagrebu

Depoziti su najviše koncentrirani u Zagrebu (28 posto) i sedam jadranskih županija (42 posto). Po stanovniku prednjači Istarska županija, čiji stanovnik u prosjeku ima 15.120 eura depozita. Slijede Zagreb (14.243 eura), Dubrovačko-neretvanska (13.823 eura) i Primorsko-goranska županija (13.673 eura), dok su najniži depoziti u Vukovarsko-srijemskoj županiji – 5.014 eura. Prosjek za Hrvatsku iznosi 10.679 eura, navodi analiza HGK.

Glavni ekonomist Komore Goran Šaravanja istaknuo je da je u svim županijama zabilježen dvoznamenkasti rast prekonoćnih depozita, što je u skladu s pozitivnim gospodarskim trendovima.

Kamate i dalje ispod 2 posto

Na pad oročenih depozita utječe niska kamata, rekao je Tadija Vrdoljak, predsjednik Udruženja banaka HGK. "Kamatne stope na oročenu štednju u pravilu su ispod dva posto, a usklađene su s kretanjima u eurozoni. S obzirom na to da smo dio eurozone, te se stope preslikavaju i na Hrvatsku. Nismo izolirani otok", kazao je.

Građani sve više ulažu u fondove

Predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK Marin Hrešić naglasio je da građani sve više ulažu u investicijske fondove, no udio te imovine i dalje je znatno manji nego u ostatku EU-a – oko pet posto u Hrvatskoj, dok je europski prosjek 14 posto.

"Građani se još uče ulagati, pa je nužno dodatno razvijati financijsku pismenost", rekao je Hrešić.

"Narodne" obveznice mijenjaju pojam štednje

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić ocijenila je da je potrebno redefinirati pojam štednje, jer ona danas podrazumijeva i ulaganje i oplođivanje novca.

"‘Narodne’ obveznice i trezorski zapisi primjer su komplementarnosti štednje i ulaganja. Do sada je Ministarstvo financija provelo 16 izdanja, a građani su upisali vrijednosne papire vrijedne više od 11 milijardi eura. U svojim rukama tako drže više od 8,5 posto javnog duga, a pripadajuće kamate premašuju 323 milijuna eura", rekla je.

Švaljek: "Uvijek treba misliti na lošija vremena"

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek istaknula je da rast plaća prati i rast štednje, iako Hrvatska još zaostaje za prosječnom stopom štednje u europodručju.

"U ovim dobrim vremenima građani su skloniji potrošnji, ali uvijek postoji rizik da će doći lošija vremena – zato je poželjno stavljati nešto novca na stranu", poručila je Švaljek.