AMERIČKE industrije koje su najviše izložene trgovinskim previranjima naglo su usporile zapošljavanje i u mnogim slučajevima počele otpuštati radnike, što je prouzročilo gotovo potpuno zaustavljanje rasta zaposlenosti na američkom tržištu rada, piše Financial Times.

Sektori koji uključuju proizvodnju, veleprodaju, maloprodaju i energetiku doživjeli su val gubitaka radnih mjesta u prošlim mjesecima, a menadžeri za to velikim dijelom okrivljuju carine američkog predsjednika Donalda Trumpa koje su povećale troškove i otežale donošenje odluka o planovima širenja.

"Od ovih carina nema nikakve koristi"

"Ove carine su samo odljev sredstava za američke proizvođače poput moje tvrtke. Nema nikakve koristi. To je iznenadni porez koji ometa našu sposobnost zapošljavanja i rasta", rekla je Julie Robbins, glavna izvršna direktorica EarthQuaker Devices, proizvođača gitarskih pedala u Akronu u Ohiju.

Robbins kaže da bi s obzirom na potražnju, mogla angažirati još tri ili četiri zaposlenika na postojeću radnu snagu EarthQuakera od 35 ljudi. Umjesto toga, tvrtka je ušla u efektivnu blokadu zapošljavanja: "Ne možemo zapošljavati niti rasti bez stabilnosti u politici i predvidljivosti troškova. A sada smo prisiljeni postojati u nesigurnom okruženju. To je zaista izazovno."

Pogoršanje situacije na tržištu rada povećalo je očekivanja ekonomista da će američka središnja banka, Federalne rezerve, idući tjedan smanjiti kamatne stope prvi put ove godine. Predsjednik Federalnih rezervi Jay Powell u kolovozu je rekao da bi usporavanje rasta zaposlenosti moglo nadoknaditi inflacijski učinak Trumpova carinskog režima.

Sektori koji proizvode robu, a izloženi su Trumpovim carinama, predvodili su pad u prošlotjednom sumornom izvješću o zaposlenosti za kolovoz, koje je pokazalo da je američko gospodarstvo dodalo samo 22.000 radnih mjesta jer je zapošljavanje svedeno na minimum.

Proizvodnja je izgubila 12.000 radnih mjesta, čime je ukupan gubitak ove godine narastao na 78.000. Rudarski sektor, koji uključuje naftu i plin, izgubio je 6.000 radnih mjesta u kolovozu, dok je zaposlenost u veleprodaji pala za 32.000 ove godine.

John Deere: Carine su nas dosad stajale 300 milijuna dolara

U kolovozu je industrijski gigant John Deere rekao da su ga carine u 2025. godini već stajale 300 milijuna dolara, a trošak će se vjerojatno udvostručiti do kraja godine. Tvrtka je otpustila 238 radnika u tvornicama u Illinoisu i Iowi nakon što je objavila da joj je neto dobit pala za 26 posto u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Podaci koje je ovog tjedna objavio Ured za statistiku rada sugeriraju da je tržište rada vjerojatno počelo naglo usporavati i prije nego što je Trump ponovno preuzeo dužnost, s gotovo milijun radnih mjesta manje nego što se prethodno mislilo u godini zaključno s ožujkom.

Trumpova administracija tvrdila je da carine već potiču planove kapitalnih ulaganja tvrtki u SAD-u jer nastoje vratiti proizvodnju i da će nakon toga uslijediti nagli rast zapošljavanja. Ministar financija Scott Bessent rekao je sljedeće: "Za svaki John Deere imamo tvrtke koje nam govore: 'Carine su pomogle našem poslovanju, povećavamo kapitalna ulaganja i povećat ćemo zapošljavanje'."

Zbog gospodarske neizvjesnosti neki zauzimaju pristup čekanja i promatranja kada je u pitanju zapošljavanje. "Brzina kojom se carine mijenjaju i ova nesigurnost čine poslovanje vrlo teškim", rekla je Traci Tapani, glavna izvršna direktorica Wyoming Machine, tvrtke za preradu metala: "Strategija koju pokušavamo primijeniti ovdje je da kada netko napusti tvrtku, mi ga ne zamjenjujemo."

Mnogi sektori koji su zapeli u trgovinskim previranjima upravo su oni za koje je predsjednik obećao u izbornoj kampanji da će ih oživjeti. "Proizvodnja nije priča o ponudi radne snage, nego o usporavanju potražnje i žrtvi naglih promjena politike koje još uvijek nisu razriješene", rekao je Michael Madowitz, glavni ekonomist u Roosevelt institutu.

"Sljedeće godine bit će još gore"

Američka naftna industrija, veliki financijski donator Trumpa, također je teško pogođena carinama, koje su smanjile prihode i povećale troškove čelika i opreme, dodatno povećavajući pritisak zbog pada cijena sirove nafte.

Najmanje 4.000 ljudi napustilo je ovu industriju od siječnja,što je najbrži tempo gubitka radnih mjesta od pandemije covida-19 u siječnju 2021. Planirani su i deseci tisuća novih otkaza nakon velikih najava američkih naftnih kompanija Chevron i ConocoPhillips, koje režu 8.000, odnosno 3.250 radnih mjesta.

"Sada je prilično zastrašujuće, a izgledi za iduću godinu, prema bankama, bit će mnogo gori. Tvrtke se zaista pripremaju za pad. Zato vidimo otkaze.", rekao je Elliott Doyle, teksaški naftaš koji posjeduje udjele u zakupima i neoperativnim bušotinama u Permianu, najvećem naftnom polju u SAD-u, kao i u nekoliko drugih područja.

Deseci manjih proizvođača iz škriljevca i naftnih uslužnih kompanije također otpuštaju svoje radnike, što je težak udarac za industriju za koju se očekivalo da će procvjetati pod predsjednikom Trumpom.

"Carine samo uzrokuju nesigurnost. Direktorima naftnih i plinskih kompanija sada je teže donositi odluke o kapitalnim ulaganjima", rekao je Bryan Sheffield, teksaški naftaš i glavni partner u Formenteri, privatnom investicijskom fondu koji posjeduje američku imovinu u škriljevcu.

"Plaćamo cijenu ukidanja proizvodnje"

No neki su direktori ostali optimistični, tvrdeći da će carine u konačnici pomoći u obnovi domaće industrije. Michelle Feinberg, osnivačica modne proizvodne tvrtke New York Embroidery Studio, rekla je da planira smanjenje svoje radne snage od oko 300 zaposlenih u bliskoj budućnosti i automatizaciju procesa "samo da bi ostala konkurentna".

No ipak je bila u načelu sklona podržati carine i druge politike za koje je rekla da su uvedene kako bi se pomoglo domaćim proizvođačima: "Odlučili smo još davno da kao država ne želimo proizvoditi stvari i sada plaćamo cijenu za to."